mojodvjetnik.info

I. OPÆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom određuju prava, obveze i odgovornost pravnih i fizičkih osoba u postupanju s otpadom.

(2) U postupanju s otpadom moraju se uvažavati načela zaštite okoliša i zahtjevi međunarodnog prava.

(3) Odredbe ovoga Zakona ne obuhvaćaju postupanje s:

– radioaktivnim otpadom,

– s otpadnim vodama koje se ispuštaju u površinske vode i kanalizacijsku mrežu, osim otpada u tekućem stanju,

– plinovitim tvarima koje se ispuštaju u atmosferu,

– s otpadom od istraživanja, vađenja, obrade i skladištenja mineralnih sirovina i otpadom iz kamenoloma,

– životinjskim truplima, fekalijama i drugim prirodnim neopasnim tvarima koje se koriste u poljoprivredi,

– otpadom koji nastaje pri traženju, iskopavanju, prijevozu i konačnoj obradi ili uništavanju minsko-eksplozivnih i drugih ubojnih naprava i eksploziva koje se uređuje posebnim zakonima.

Članak 2.

Otpad su tvari ili predmeti:

– koje je posjednik otpada odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti.

Članak 3.

(1) Vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, popis oznaka i obilježja opasnih svojstava otpada, djelatnosti obrađivanja, ponovne uporabe, oporabe, recikliranja, odlaganja i kojega drugog oblika trajnog zbrinjavanja otpada te rokove provedbe, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Način postupanja s pojedinim vrstama otpada ovisno o svojstvu i mjestu nastanka, način dostave podataka o postupanju s otpadom, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrasca izjave o sastavu i izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, pravilnikom propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 4.

Za potrebe ovoga Zakona koriste se sljedeće definicije:

Otpad po mjestu nastanka:

– Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

– Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu, obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

– Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje.

– Građevni otpad je otpad koji nastaje gradnjom, odr­žavanjem i uklanjanjem građevina prema posebnom propisu.

– Električki i elektronički otpad je bilo koja električka i elektronička oprema pokrivena definicijom otpada iz članka 2. ovoga Zakona te njihovi dijelovi.

– Otpadna vozila i otpadne gume su otpad koji nastaje protekom životnog ciklusa proizvoda.

Otpad po svojstvima:

– Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavanju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

– Neopasni otpad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada.

– Inertni otpad je neopasni otpad koji ne podliježe zna­čajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad nije topiv, goriv ni na druge načine reaktivan niti bioraz­grad­ljiv. Sa tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na ljudsko zdravlje ili na povećanje emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda.

Ostale definicije:

– Gospodarenje otpadom: razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

– Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namije­njenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

– Zbrinjavanje otpada je konačni postupak obrađivanja ili trajnog odlaganja otpada.

– Obrađivanje otpada je djelatnost u kojoj se u fizikalnom, kemijskom ili biološkom procesu uključujući razvrstavanje, mije­njaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.

– Odlaganje otpada je djelatnost kontroliranoga, trajnog odlaganja otpada na građevine za odlaganje – odlagališta ili bilo ko­ju od djelatnosti trajnog odlaganja otpada.

– Skupljanje  otpada  je  djelatnost  skupljanja, razvrstavanja i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na obrađivanje ili odlaganje.

– Skladištenje otpada je djelatnost privremenog skladištenja otpada u građevine za privremeno skladištenje otpada – skladišta prije obrađivanja ili odlaganja otpada.

– Recikliranje otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu, uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske svrhe.

– Oporaba otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu, radi korištenja otpada u materijalne i energetske svrhe.

– Građevine za privremeno skladištenje, građevine za obra­đivanje ili građevine za odlaganje otpada su građevine koje se sastoje od građevinskog dijela i opreme što zajedno čini teh­nološku cjelinu, a namijenjene su privremenom skladištenju, obrađivanju ili odlaganju pojedinih vrsta otpada, uz odobrenje nadležnog tijela državne uprave.

– Proizvođač otpada je pravna ili fizička osoba čijom djelatnošću nastaje otpad i/ili čijom se djelatnošću prethodne obrade, miješanja ili drugih postupaka, mijenja sastav ili svojstva otpada.

– Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava i/ili miješa otpad, u svrhu prijevoza na obrađivanje ili odlaganje.

– Posjednik otpada je proizvođač otpada i pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje.

– Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnosti obrađivanja ili odlaganja otpada.

Članak 5.

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su:

– izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,

– sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

– iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja,

– kontrolirano odlaganje otpada,

– saniranje otpadom onečišćenog tla,

–  razvijanje i utvrđivanje programa sustavne edukacije o otpadu.

Članak 6.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne:

– opasnost za ljudsko zdravlje,

– opasnost za biljni i životinjski svijet,

– onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti,

– nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,

– nastajanje eksplozije ili požara,

– stvaranje buke i neugodnih mirisa,

– pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama,

– narušavanje javnog reda i mira.

Strategija, programi i izvješća

Članak 7.

(1) Strategija gospodarenja otpadom dugoročno određuje i usmjerava postupanje s otpadom i osobito sadrži:

– ocjenu postojećeg stanja u postupanju s otpadom,

– osnovne ciljeve i mjere za postupanje s otpadom,

– mjere za postupanja s opasnim otpadom, u obliku tehničkih uputa,

– smjernice za obrađivanje otpada na načelima zaštite okoliša i gospodarstvenim načelima,

– smjernice za odlaganje otpada čije se nastajanje ne može izbjeći i koji se ne može obraditi,

– smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarstvenih mjera za postizanje ciljeva postupanja s otpadom,

– pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno osigurati građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada,

– kriterije i smjernice za određivanje lokacija građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada,

– izvore i procjenu potrebnih sredstava za provođenje ciljeva u postupanju s otpadom iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Strategiju gospodarenja otpadom donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.

(3) Strategija gospodarenja otpadom objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 8.

(1) Programom zaštite okoliša koji donosi skupština županije, odnosno Skupština Grada Zagreba te gradsko i općinsko vijeće, u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom, utvrđuju se mjere postupanja s otpadom.

(2) Mjere postupanja s otpadom sadrže osobito:

– mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

– mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja,

– program odvojenog skupljanja opasnog otpada,

– gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada,

– mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta,

– mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom,

– izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera,

– rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

Članak 9.

(1) Izvješće o stanju okoliša propisano posebnim zakonom sadrži i zasebni dio o postupanju s otpadom.

(2) Izvješća o postupanju s otpadom za područje županije i Grada Zagreba donosi skupština županije, odnosno Skupština Grada Zagreba.

Članak 10.

Jedinstveni informacijski sustav zaštite okoliša izrađen sukladno posebnom zakonu, sadrži i podatke o gospodarenju otpadom, a osobito sadrži:

– podatke o tokovima i količinama pojedinih vrsta otpada (nastajanju, skupljanju, obrađivanju, odlaganju, uvozu, izvozu, provozu i dr.),

– podatke o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost postupanja s otpadom,

– indikatore stanja,

– mjere postupanja s otpadom,

– podatke o propisima, smjernicama, programima, planovima, projektima.

II. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 11.

(1) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Vlada osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom, utvrđenih Strategijom gospodarenja otpadom, dono­šenjem Nacionalnog plana gospodarenja s opasnim otpadom.

Članak 12.

(1) Županije, odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, elek­tričkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

(2) Više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, elek­tričkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

Članak 13.

(1) Općina, odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom.

(2) Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom.

(3) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na opasni otpad.

Članak 14.

(1) Troškovi postupanja s otpadom obračunavaju se prema količini, svojstvu, te m2 prostora koji se koristi u skladu s načelom onečišćivač plaća.

(2) Općina, grad, županija, odnosno Grad Zagreb, dužni su utvrditi način te osigurati provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom, na način kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka.

Članak 15.

(1) Upravni odjel županije, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za zaštitu okoliša dužno je izraditi Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području.

(2) Skupština županije, odnosno Skupština Grada Zagreba te gradsko i općinsko vijeće na temelju Popisa iz stavka 1. ovoga članka dužni su donijeti plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta.

Članak 16.

Ako općina, grad, županija, odnosno Grad Zagreb ne postupe prema članku 12. i 13. ovoga Zakona, mjere propisane u tim člancima propisat će Vlada u roku od 6 mjeseci od proteka rokova propisanih ovim Zakonom.

Članak 17.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

Članak 18.

(1) Proizvođač otpada dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom ako je izvjesno da će u kalendarskoj godini proizvesti više od 150 tona neopasnog otpada ili više od 200 kilograma opasnog otpada.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito podatke o:

– vrstama, količinama i mjestu nastanka otpada,

– mjerama za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti,

– načinu postupanja s nastalim otpadom,

– otpadu kojeg proizvođač sam privremeno skladišti, obrađuje, zbrinjava ili ga predaje pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnosti postupanja s otpadom,

– svojim građevinama za skladištenje, građevinama za obrađivanje i građevinama za odlaganje otpada.

(3) Plan gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za razdoblje od dvije godine.

(4) Plan gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom i Programima zaštite okoliša iz članka 8. ovoga Zakona.

Članak 19.

(1) Proizvođač otpada može privremeno skladištiti otpad unutar poslovnog prostora.

(2) Opasni otpad namijenjen obrađivanju i/ili odlaganju smije se privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12 mjeseci.

(3) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume namijenjeni obrađivanju smiju se skladištiti unutar poslovnog prostora najduže 12 mjeseci, a namijenjeni odlaganju smiju se skladištiti najduže 6 mjeseci.

Članak 20.

(1) Tehničko-tehnološke uvjete za privremeno skladištenje opasnog otpada te stručnu spremu radnika za rukovanje s opasnim otpadom unutar poslovnog prostora proizvođača, pravilnikom propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja uz mišljenje ministra zdravstva i ministra unutarnjih poslova.

(2) Tehničko-tehnološke uvjete za privremeno skladištenje industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elek­tro­ničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma te stručnu spremu radnika za rukovanje s otpadom unutar poslovnog prostora proiz­vođača, pravilnikom propisuje ministar.

Članak 21.

(1) Pravna ili fizička osoba može obavljati djelatnost postupanja s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građev­nim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama ako ispunjava sljedeće uvjete:

– zapošljava osobe koje imaju propisanu stručnu spremu za obavljanje poslova postupanja s otpadom,

– udovoljava propisanim uvjetima o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada.

(2) Stručnu spremu i tehničko-tehnološke uvjete iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 22.

(1) Pravna ili fizička osoba može početi obavljati djelatnost postupanja s opasnim otpadom, nakon što Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) rješenjem utvrdi da ispunjava uvjete iz članka 21. ovoga Zakona.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnim inspekcijama, nadležnom tijelu za poslove financija, Ministarstvu unutarnjih poslova i Državnom inspektoratu.

(3) Pravna ili fizička osoba može početi obavljati djelatnost postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, nakon što ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za zaštitu okoliša rješenjem utvrdi da ispunjava uvjete iz članka 21. ovoga Zakona.

(4) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša dužno je primjerak rješenja dostaviti Ministarstvu, nadležnim inspekcijama i nadležnom tijelu za poslove financija.

Članak 23.

(1) Zahtjev za izdavanje rješenja iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona sadrži:

– naziv djelatnosti postupanja s otpadom,

– naziv i ključni broj skupine i podskupine opasnog otpada, prema Popisu otpada,

– naziv i kapacitet prostora, opreme ili građevine te količine otpada koje će se skladištiti,

– podatke o lokaciji prostora, opreme ili građevine za postupanje s otpadom,

– dokaz o udovoljavanju uvjetima za zaposlene radnike,

– dokaz o korištenju prostora, opreme i građevine,

– uporabnu dozvolu za građevine za postupanje s opasnim otpadom.

(2) Zahtjevu za izdavanje rješenja iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, uz podatke iz stavka 1. ovoga članka, podstavka 1. i 6., mora se priložiti i dokaz da ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom.

Članak 24.

(1) Protiv rješenja iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Protiv rješenja iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 25.

(1) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za graditeljstvo, dužno je prije izdavanja građevne dozvole za grad­nju ili rekonstrukciju građevine za privremeno skladištenje otpada, građevine za obrađivanje otpada, građevine za odlaganje otpada utvrditi ispunjavanje tehničko-tehnoloških uvjeta, propisanih ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo je dužno prije izdavanja građevne dozvole za gradnju ili rekonstrukciju građevine za privremeno skladištenje opasnog otpada, građevine za obrađivanje opasnog otpada i građevine za odlaganje opasnog otpada utvrditi ispunjavanje tehničko-tehnoloških uvjeta propisanih ovim Zakonom.

Skupljanje, skladištenje i prijevoz otpada

Članak 26.

(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.

(2) Opasni otpad ne smije se prevoziti s drugim otpadom.

(3) Skupljač je dužan dostaviti opasni otpad obrađivaču otpada u stanju u kakvom ga je primio od proizvođača ili posjednika otpada.

(4) Pravna i fizička osoba koja se bavi djelatnošću privremenog skladištenja opasnog otpada, može isti skladištiti do 12 mjeseci.

(5) Na prijevoz opasnog otpada primjenjuju se propisi koji vrijede za prijevoz opasnih tvari.

Članak 27.

(1) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti.

(2) Otpad iz stavka 1. ovoga članka može se iznimno odložiti s ostalim otpadom ili spaliti ako je to gospodarski opravdano i nije štetno za okoliš, uz suglasnost upravnog odjela županije, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove zaštite okoliša.

(3) Upravni odjel županije, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša dužno je o izdanim suglasnostima obavijestiti Ministarstvo.

Članak 28.

(1) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.

(2) Način, mjere i obveznike skupljanja, skladištenja, recikliranja, obrađivanja i odlaganja za svaku vrstu otpada iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom propisuje ministar.

Članak 29.

(1) Proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma dužan je skupljaču i/ili obrađivaču predati prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja otpada.

(2) Proizvođač opasnog otpada i industrijskog otpada, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma odgovara za točnost podataka navedenih u pratećem listu.

(3) Skupljač i obrađivač ne smiju preuzeti otpad iz stavka 1. ovoga članka bez pratećeg lista.

(4) Skupljač i obrađivač otpada dužan je provjeriti da li podaci u pratećem listu odgovaraju vrsti otpada iz stavka 1. ovoga članka koji se preuzima.

(5) Po jedan primjerak pratećeg lista za opasni otpad obrađivač je dužan dostaviti proizvođaču i Ministarstvu.

(6) Po jedan primjerak pratećeg lista za industrijski otpad, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, obrađivač je dužan dostaviti proizvođaču i upravnom odjelu županije, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove zaštite okoliša.

Članak 30.

(1) Proizvođač opasnog otpada dužan je uz prateći list predati skupljaču i/ili obrađivaču opasnog otpada izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada:

– ako je sastav opasnog otpada nepoznat,

– ako je količina opasnog otpada veća od 1 tone.

(2) Proizvođač opasnog otpada poznatog sastava, dužan je uz prateći list predati skupljaču i/ili obrađivaču izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada, ako je količina opasnog otpada poznatog sastava manja od 1 tone.

(3) Skupljač opasnog otpada dužan je uz prateći list predati obrađivaču opasnog otpada izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, odnosno izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima, iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 31.

Ispitivanja fizikalnih i kemijskih svojstava otpada obavljaju laboratoriji čija je stručna i tehnička osposobljenost ocijenjena po pravilima akreditacije ili jednakovrijednih postupaka po posebnom propisu.

Vođenje očevidnika i dostavljanje podataka

Članak 32.

(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvodi i/ili postupa s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građevnim, elek­tričkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te postupa s komunalnim otpadom, obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrstama, količinama, mjestu nastan­ka, načinu i mjestu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka, o postupanju s opasnim otpadom i industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, dostavljaju se na propisanom obrascu, četiri puta godišnje za kalendarsku godinu i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine, uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba, nadležnom za poslove zaštite okoliša.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka o postupanju s komunalnim otpadom dostavljaju se na propisanom obrascu, četiri puta godišnje za kalendarsku godinu i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine, gradskom ili općinskom tijelu, nadležnom za poslove zaštite okoliša.

(4) Gradsko, odnosno općinsko tijelo u čijem su djelokrugu poslovi zaštite okoliša dostavljat će do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu podatke iz stavka 3. ovoga članka uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nad­ležnom za poslove zaštite okoliša.

Članak 33.

(1) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša na osnovi podataka iz članka 32. ovoga Zakona vodi katastar o vrstama otpada i načinu njegova skla­dištenja, obrađivanja i odlaganja, a koji je sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša.

(2) Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite okoliša dostavlja Ministarstvu do 1. lipnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu podatke o postupanju s opasnim otpadom.

Članak 34.

(1) Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

(2) Proizvođač opasnog otpada podatke iz stavka 1. ovoga članka dostavlja dvomjesečno i to do: 15. ožujka, 15. svibnja, 15. srpnja, 15. rujna, 15. studenoga i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje dvomjesečje protekle godine.

(3) Proizvođač industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma podatke iz stavka 1. ovoga članka dostavlja tromjesečno i to do: 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada i 15. siječnja tekuće godine, za zadnje tromjesečje protekle godine.

nastavak na str.2