mojodvjetnik.info

Zakon o izvršavanju kazne zatvora

Dio prvi

OPÆE ODREDBE

Glava I.

UVODNE ODREDBE

Osnovne odredbe

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora.

(2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima.

(4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdrža­vaju punoljetne osobe osuđene u kaznenom postupku ili u postupku zbog prijestupa na kaznu zatvora i punoljetne osobe kojima je novčana kazna izrečena u kaznenom postupku ili u postupku zbog prijestupa zamijenjena kaznom zatvora.

Svrha izvrŠavanja kazne zatvora

Članak 2.

Glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora (u daljnjem tesktu: zatvorenik), njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima.

Temeljna prava i njihova ograniČavanja

Članak 3.

(1) Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.

(2) Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenika se može ogra­ničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom.

(3) Zatvorenika se u pravima smije ograničiti samo iznimno i ako je to prijeko potrebno radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice ili zatvora i samih zatvorenika.

(4) Ograničenja temeljnih prava zatvorenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju.

ZapoČinjanje izvrŠavanja kazne zatvora

Članak 4.

(1) Izvršavanje kazne zatvora započet će nakon što je odluka o toj kazni postala pravomoćna i izvršna.

(2) Izvršavanje kazne zatvora može iznimno započeti i prije pravomoćnosti presude ako pritvorenik to zatraži pod uvjetima propisanim zakonom.

(3) Izvršavanje kazne zatvora može se odgoditi u slučaje­vima propisanim ovim Zakonom.

Obveze sudova i drugih tijela

Članak 5.

(1) Prvostupanjski sud dostavit će odluku nadležnom tijelu na izvršavanje u roku od tri dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke, odnosno u roku od tri dana od primitka pravomoćne i izvršne odluke.

(2) I druga tijela poduzet će potrebne mjere ili radnje da se izvršavanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom.

(3) Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čiji dje­lokrug spada primjena mjera i postupaka značajnih za izvršavanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadležnim za izvrša­vanje kazne zatvora.

NadleŽnost za izvrŠavanje kazne zatvora

Članak 6.

(1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu Uprave za zatvorski sustav i suca izvršenja.

(2) Uprava za zatvorski sustav neposrednim uvidom i putem izvješća prati i proučava primjenu propisa o izvršavanju kazne zatvora, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje sustava izvršavanja kazne zatvora, pruža stručnu pomoć za izvršavanje kazne zatvora, prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

(3) Uprava za zatvorski sustav surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvrša­va­nja kazne zatvora i pomoći poslije otpusta zatvorenika.

(4) Uprava za zatvorski sustav o stanju i radu kaznionica i zatvora jedanput godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i javnost.

(5) Na temelju izvješća iz stavka 4. ovoga članka o stanju i radu kaznionica i zatvora Vlada Republike Hrvatske izvješćuje jedanput godišnje Hrvatski sabor.

TroŠkovi izvrŠavanja kazne zatvora

Članak 7.

Zatvorenici ne snose troškove izvršavanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

ZnaČenje izraza u ovom Zakonu

Članak 8.

U ovom Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1) Pritvorenik (pritvorenica) je osoba prema kojoj je odlukom suda određen pritvor.

2) Osuđenik (osuđenica) je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a još nije na izdržavanju kazne u kaznionici, odnosno zatvoru, ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena.

3) Zatvorenik (zatvorenica) je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela, a nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici ili zatvoru.

4) Zatvorenik (zatvorenica) je osoba kojoj je oduzeta sloboda.

5) Članovi obitelji zatvorenika su njegov bračni ili izvanbračni drug, rođaci u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do zaključno četvrtog stupnja, posvojenici i posvojitelji, tazbinski srodnici do zaključno drugog stupnja te skrbnik.

Glava II.

TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Zabrana svakoga nezakonitog postupka

Članak 9.

(1) Kazna zatvora izvršava se na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, te liječničkim ili znanstvenim pokusima.

(2) Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka poglavito se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama i zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava zatvorenika.

(3) Zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stav­ka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete.

Zabrana diskriminacije

Članak 10.

Izvršavanjem kazne zatvora ne smije se zatvorenike dovoditi u međusobno nejednak položaj s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaj ili druge osobine.

Razvrstavanje zatvorenika tijekom izvrŠavanja kazne zatvora

Članak 11.

(1) Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i sprječavanja međusobnoga lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice ili zatvore prema kriminološkim i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja kazne zatvora (izrečene mjere sigurnosti, strukovno osposobljavanje i izobrazba, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i drugo).

(2) Zatvorenici izdržavaju kaznu skupno.

(3) Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora odvo­jeno.

(4) Mlađi punoljetnici izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika.

(5) Punoljetne osobe koje su na izdržavanju kazne malo­ljetničkog zatvora navršile dvadeset tri godine života izdržavaju kaznu odvojeno od ostalih punoljetnika.

(6) Zatvorenici koji su kažnjeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u pritvoru ili su kažnjene u postupku za prijestupe.

(7) Prvi put osuđeni u pravilu izdržavaju kaznu zatvora od­vo­jeno od povratnika.

UreÐenje izvrŠavanja kazne zatvora i oblikovanje pojedinaČnog programa izvrŠavanja kazne zatvora

Članak 12.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor poduzima sve kako bi život zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora bio što sličniji postojećim općim životnim okolnostima, te odgovarajućim programiranjem izvršavanja kazne pomaže zatvoreniku da razvije osjećaj odgovornosti.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor potiče i pomaže zatvoreniku u otklanjanju štete nanesene kaznenim djelom te u pomoći i pomirenju sa žrtvama kaznenog djela.

(3) Zatvorenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dragovoljno sudjeluje u izradi i provedbi pojedi­načnog programa izvršavanja kazne zatvora.

Priprava za otpust i pomoÆ poslije otpusta

Članak 13.

Kaznionica, odnosno zatvor će tijekom izvršavanja kazne zatvora pravodobno osigurati pripravu zatvorenika za otpuštanje u suradnji s ustanovama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći poslije otpusta.

Glava III.

PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA

Prava zatvorenika

Članak 14.

(1) Svaki zatvorenik ima, pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom, pravo na:

1) smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima,

2) zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka,

3) redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima,

4) rad,

5) izobrazbu,

6) stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za zaštitu svojih prava,

7) zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva,

8) dodir s vanjskim svijetom,

9) boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno,

10) dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom,

11) vjeroispovijedanje i razgovor s ovlaštenim vjerskim pred­stavnikom,

12) vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru,

13) glasovanje na općim izborima,

14) druga prava predviđena ovim Zakonom.

(2) Zatvorenik strani državljanin ima pravo dopisivati se i razgovarati s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.

(3) Prigodom dolaska na izdržavanje kazne zatvora zatvorenik mora biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama.

PrituŽba zatvorenika

Članak 15.

(1) Zatvorenik ima pravo pritužbe na postupak i odluku zaposlenika kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Pritužba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice, odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), sucu izvršenja ili Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav. Pisana pritužba sucu izvršenja ili Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav upućuje se u omotu koji uprava kaznionice, odnosno zatvora ne smije otvoriti.

(3) Zatvoreniku se mora omogućiti da usmenu pritužbu iznese bez nazočnosti zaposlenika kaznionice, odnosno zatvora ili bez nazočnosti osobe protiv čijih postupaka i odluka je pritužba podnesena.

(4) Na podnesenu pritužbu upravitelj će odgovoriti u roku od petnaest dana, a Središnji ured Uprave za zatvorski sustav ili sudac izvršenja u roku od trideset dana. Na pisanu pritužbu odgovorit će se pisanim putem.

Pravna zaŠtita u stegovnom postupku

Članak 16.

(1) U stegovnom postupku zatvorenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka i dokazima, te pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji.

(2) U stegovnom postupku zbog stegovnog prijestupa za koji se može izreći stegovna mjera upućivanja u samicu zatvorenik može imati branitelja po svojem izboru i s tim mora biti upoznat.

(3) Branitelj može biti samo odvjetnik, kojega može zamijeniti i odvjetnički vježbenik.

Sudska zaŠtita protiv postupka i odluke uprave kaznionice, odnosno zatvora

Članak 17.

(1) Protiv postupka i odluke kojom se zatvorenik nezakonito prikraćuje ili ograničava u nekom pravu iz ovoga Zakona zatvorenik može podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu.

(2) O zahtjevu za sudsku zaštitu odlučuje sudac izvršenja.

Nadzor nad radom kaznionica i zatvora

Članak 18.

(1) Upravni nadzor nad radom kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu i provedbom ovoga Zakona obavlja Središnji ured Uprave za zatvorski sustav u skladu s propisima.

(2) U provedbi upravnog nadzora nadzire se osobito zakonitost rada i postupanja, zakonitost akata iz nadležnosti upravitelja, svrhovitost unutarnjeg ustroja kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu, osposobljenost državnih službenika i namještenika, djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova iz djelokruga kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu.

(3) Središnji ured Uprave za zatvorski sustav osim ovlasti iz općeg propisa u svezi s obavljanjem nadzora, ovlašten je poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit opći ili pojedinačni akt upravitelja, ili sam donijeti akt, odnosno odluku koju upravitelj nije donio.

(4) Inspekcijski nadzor nad radom kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu obavljaju ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav. U provedbi inspekcijskog nadzora provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada u kaznionicama, zatvorima i Centru za izobrazbu, te postupanje sa zatvorenicima. Ovlaštena službena osoba može tijekom inspekcijskog nadzora narediti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, nedostataka ili nepravilnosti koje će upravitelj bez odgode izvršiti i izvijestiti nalogodavca.

(5) Upravitelj će po saznanju i bez odgode pisanim putem izvijestiti Središnji ured Uprave za zatvorski sustav o svakom nezakonitom postupanju.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu provedbe inspekcijskog nadzora nad radom kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu.

(7) Nadzor nad pružanjem zdravstvene zaštite zatvorenicima obavlja ministarstvo nadležno za poslove zdravstvene zaštite, a nad programima izobrazbe za zatvorenike i njihovom provedbom ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.

Dio drugi

USTROJ, NADLEŽNOST I DJELOKRUG TIJELA ZA IZVRŠAVANJE KAZNE
ZATVORA

Glava IV.

TIJELA NADLEŽNA ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA

Kaznionice i zatvori

Članak 19.

(1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima, koji su ustrojbene jedinice Uprave za zatvorski sustav. Uprava za zatvorski sustav je jedinstvena upravna organizacija u sastavu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Upravom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra koji je ujedno i čelnik Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav.

(3) Ravnatelja Uprave za zatvorski sustav, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa, imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.

(4) Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav za svoj rad odgovoran je ministru nadležnom za poslove pravosuđa i Vladi Repub­like Hrvatske.

(5) U Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav ustrojavaju se službe. Radom službe upravlja načelnik. Načelnika službe imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog rav­natelja Uprave za zatvorski sustav.

(6) Na pitanja u svezi s pravima i obvezama zaposlenika u kaznionicama i zatvorima (u daljnjem tekstu: zaposlenici) i u svezi s ustrojem kaznionica i zatvora, koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi.

Kaznionice

Članak 20.

(1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene:

1) osuđenim punoljetnim muškarcima,

2) osuđenim punoljetnim ženama,

3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima,

4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama.

(2) Za izvršavanje kazne zatvora povratnika osnovat će se posebne kaznionice ili će se kazna izvršavati u posebnom odjelu kaznionice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kad je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, ona se izvršava u kaznionicama.

(4) Prema zatvorenicima ovisnicima kojima je uz kaznu zatvora izrečena mjera obveznog liječenja od ovisnosti, a koji su prije dolaska na izdržavanje kazne uključeni u socijalno-terapijski postupak, kazna se izvršava u posebnoj kaznionici ili u posebnom odjelu kaznionice.

(5) Oboljeli zatvorenici liječe se u pravilu u zatvorskoj bolnici, u kojoj se izvršava sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja kad je izrečena uz kaznu zatvora.

(6) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Uprave za zatvorski sustav.

(7) Kaznionica može imati odjele u svojem sjedištu ili izvan sjedišta kaznionice, koji nemaju status ustrojbenih jedinica, a u njima se izvršava kazna zatvora. Odjele osniva i ukida ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.

Zatvor

Članak 21.

(1) Zatvor se osniva radi izvršavanja kazne zatvora izrečene u postupku za prijestupe i kazne zatvora izrečene u kaznenom postupku, u skladu s odredbama članka 49. stavka 1. i članka 152. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Zatvor osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Uprave za zatvorski sustav. Zatvor se u pravilu osniva u sjedištu županijskog suda.

(3) Zatvor može imati odjele u sjedištu ili izvan sjedišta zatvora, koji nemaju status ustrojbenih jedinica. U odjelu zatvora može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele osniva i ukida ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.

(4) Zatvor u Zagrebu, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka u Odjelu za psihosocijalnu dijagnostiku obavlja poslove medicinske, socijalne, psihološke, pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika. Za potrebe kriminološke obrade zatražit će se podaci i od centra za socijalnu skrb i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Vrste kaznionica i zatvora

Članak 22.

(1) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika kaznionice su zatvorene, poluotvorene ili otvorene.

(2) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa.

(3) Kaznionice i zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele.

Unutarnji ustroj kaznionica i zatvora

Članak 23.

(1) U kaznionicama i zatvorima, ovisno o veličini i o sadržaju poslova kaznionice, odnosno zatvora mogu se ustrojiti odjeli. Odjeli mogu biti: osiguranja, tretmanski i upravni. Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje unutarnji ustroj, položaje, radna mjesta i zvanja zaposlenika Uprave za zatvorski sustav, te kriterije za utvrđivanje dodataka na plaću, njihov iznos i način isplate.

(2) Poslovi odjela osiguranja jesu: poslovi osiguranja, kaznionice, odnosno zatvora te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Ove poslove obavlja pravosudna policija.

(3) Poslovi odjela tretmana jesu: promatranje, predlaganje i donošenje stručnih mišljenja, predlaganje i provedba pojedi­načnih programa izvršavanja kazne zatvora, nadziranje i praćenje njihove provedbe i vrednovanje učinaka, zdravstvena zaštita, izobrazba, izrada stručnog mišljenja u svezi s primjenom penoloških instituta i izvanrednih pravnih lijekova, vođenje propisanih evidencija zatvorenika te drugi stručni poslovi.

(4) Poslovi upravnog sektora, odnosno odjela jesu: kadrovski i financijsko-knjigovodstveni poslovi, osiguranje uvjeta smje­štaja, prehrane i opreme zatvorenika, organiziranje rada i strukovne izobrazbe zatvorenika, zaštita ljudi i imovine u otvorenim kaznionicama i ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice, odnosno zatvora.

(5) U kaznionicama i zatvorima gdje za to postoji potreba, može se ustrojiti kao poseban odjel: zdravstvene zaštite zatvorenika, za rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, te financijsko-
-knjigovodstvenih poslova.

Upravitelj

Članak 24.

(1) Kaznionicom, zatvorom, odnosno Centrom za izobrazbu iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona upravlja upravitelj.

(2) Upravitelj je državni službenik koji mora imati završenu visoku stručnu spremu i ostale uvjete prema općim propisima te stručno i radno iskustvo u zatvorskom sustavu u trajanju od najmanje pet godina, izražene sposobnosti upravljanja i pozitivne ljudske osobine koje mogu biti uzor ponašanja zaposlenika i zatvorenika.

(3) Upravitelj može imati jednog ili više pomoćnika koji mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

Savjetodavno vijeÆe upravitelja

Članak 25.

(1) Čelnici ustrojbenih jedinica kaznionice, odnosno zatvora, čine savjetodavno vijeće upravitelja.

(2) Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jedanput mje­sečno razmatra, preispituje i predlaže plan provedbe zadaća iz nadležnosti kaznionice, odnosno zatvora.

Glava V.

ZAPOSLENICI

Prijam u sluŽbu, odnosno na rad

Članak 26.

(1) Donošenje odluke o potrebi prijama zaposlenika u kaznionicu, odnosno zatvor i nadzor nad njezinom provedbom u nad­ležnosti je ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi odluku na prijedlog upravitelja.

(2) Upravitelje na prijedlog ravnatelja Uprave za zatvorski sustav bira ministar nadležan za poslove pravosuđa na temelju natječaja i raspoređuje na položaj na četiri godine.

(3) Pomoćnike upravitelja na prijedlog upravitelja bira ravnatelj Uprave za zatvorski sustav na temelju natječaja i raspo­ređuje na položaj na četiri godine.

(4) Načelnike odjela u kaznionicama i zatvorima na prijedlog upravitelja bira, raspoređuje na položaj i razrješuje s položaja ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.

(5) Ako upravitelj ili pomoćnik upravitelja ne bude ponovo izabran, rasporedit će se na radno mjesto odgovarajuće njegovoj stručnoj spremi u istoj kaznionici, zatvoru ili Centru za izobrazbu, a u slučaju da nema upražnjenoga odgovarajućega radnog mjesta, stavit će se na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.

(6) Državne službenike odjela osiguranja prima u službu, postavlja u zvanja i razrješuje ravnatelj Uprave za zatvorski sustav po prethodnom mišljenju upravitelja. Državne službenike odjela osiguranja na radna mjesta raspoređuje upravitelj.

(7) Upravitelj prima u državnu službu, odnosno na rad ostale zaposlenike i raspoređuje ih na radna mjesta uz prethodnu suglasnost ravnatelja Uprave za zatvorski sustav.

(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može razriješiti s položaja upravitelja, a ravnatelj Uprave za zatvorski sustav pomoćnika upravitelja i prije proteka roka na koji je izabran, odnosno ravnatelj Uprave za zatvorski sustav može razriješiti s položaja načelnika odjela u kaznionici ili zatvoru ako je:

– kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti,

– ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«,

– odbio izvršenje zakonitog naređenja,

– u upravnom ili inspekcijskom nadzoru utvrđen propust u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do većih štetnih posljedica.

Poslovi izvrŠavanja kazne zatvora

Članak 27.

(1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici u skladu s poslovima i zadaćama svojega službeničkog mjesta.

(2) Državni službenici kaznionice, odnosno zatvora, mogu obavljati i druge poslove iz članka 23. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.

(3) Iz opravdanih razloga stručne poslove iz članka 23. stav­ka 3. ovoga Zakona mogu obavljati i druge stručne osobe koje nisu zaposlenici Uprave za zatvorski sustav, na temelju odluke upravitelja donesene uz prethodnu suglasnost ravnatelja Uprave za zatvorski sustav.

OvlaŠtene sluŽbene osobe

Članak 28.

(1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj i državni službenici Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav, koji obavljaju neposredan upravni i inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada kaznionica i zatvora i postupanja sa zatvorenicima, te državni službenici kaznionica i zatvora koji rade u posebnim uvjetima ili koji imaju posebne dužnosti i ovlasti.

(2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovoga članka ima­ju službenu iskaznicu i značku.

(3) Pobliže propise o službenoj iskaznici i znački donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Ovlasti i obveze ovlaŠtene sluŽbene osobe

Članak 29.

(1) Ovlaštena službena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojega djelokruga poduzeti sve radnje radi izvršavanja kazne zatvora.

(2) Ovlaštena službena osoba, državni službenik odjela osiguranja, u obavljanju službe može primijeniti sredstva prisile i vatreno oružje u skladu sa člankom 142. i 143. ovoga Zakona.

Posebna prava ovlaŠtenih sluŽbenih osoba

Članak 30.

(1) Ovlaštenim službenim osobama zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: povećana opasnost za život i zdravlje radi nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenski rad, rad na državne blagdane i neradne dane i pripravnost, te stalna izlo­ženost stresu, svakih se dvanaest mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao šesnaest, odnosno četrnaest mjeseci staža osiguranja.

(2) Plaća ovlaštene službene osobe sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću.

(3) Osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je ovlaštena službena osoba raspo­ređena i osnovice za izračun plaće, uvećane za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža.

(4) Osnovica za izračun osnovne plaće ovlaštene službene osobe utvrđuje se na način utvrđen propisima o državnim službenicima.

(5) Poslove s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

(6) Ovlaštenoj službenoj osobi privremeno premještenoj na rad u skladu sa člankom 31. stavkom 9. ovoga Zakona, pripada pravo na mjesečnu naknadu za odvojeni život ako uzdržava obitelj, smještaj, prehranu, naknadu troškova prijevoza u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana u visini sukladno općem propisu i plaću onoga radnog mjesta koja je za nju povoljnija.

(7) Ovlaštena službena osoba koja je odlukom nadležne zdravstvene komisije iz članka 31. stavka 11. ovoga Zakona proglašena nesposobnom za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.

(8) Prava ovlaštene službene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom.

(9) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu pripada otpremnina u visini zadnjih pet plaća obračunatih prema općim propisima.

(10) Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini šest zadnjih plaća ovlaštene službene osobe.

(11) Ostvarivanje prava iz stavka 10. ovoga članka isključuje ostvarivanje istih prava iz kolektivnog ugovora.

Obveze zaposlenika

Članak 31.

(1) Državni službenici kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvrša­vanja kazne.

(2) Zaposlenici su dužni sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada.

(3) Zaposlenici trebaju svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike.

(4) Prigodom svakog ulaska u kaznionicu i zatvor zaposlenike se može pretražiti.

(5) Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da zaposlenici u nekoj kaznionici i zatvoru nose jednoobraznu odjeću.

(6) Državni službenici surađuju s osobama iz članka 5. stav­ka 3. ovoga Zakona radi ostvarenja svrhe izvršavanja kazne zatvora.

(7) Radi potreba službe može se ovlaštenu službenu osobu iz članka 28. ovoga Zakona obvezati na rad dulji od punoga radnog vremena.

(8) Radi potreba službe može se ovlaštenoj službenoj osobi iz članka 28. ovoga Zakona privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.

(9) Radi potreba službe ravnatelj Uprave za zatvorski sustav može ovlaštenu službenu osobu iz članka 28. ovoga Zakona privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu ili zatvor do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do šest mjeseci u tijeku kalendarske godine.

(10) Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav i upravi kaznionice, odnosno zatvora saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora.

(11) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje zdravstvena komisija osnovana odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa i ministra nadležnog za unutarnje poslove. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po rješenju o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje služba s danom konačnosti rješenja o upućivanju.

Izobrazba zaposlenika

Članak 32.

(1) Za zaposlenike u kaznionicama i zatvorima obvezna je stalna stručna izobrazba u skladu s pravilnikom i programima izobrazbe koje donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Izobrazba se provodi u Centru za izobrazbu koji je u skladu sa člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona ustrojbena jedinica Uprave za zatvorski sustav.

(3) Izobrazba se može provoditi i u drugim učilištima.

Odjel osiguranja

Članak 33.

(1) Državni službenici odjela osiguranja osiguravaju kaznionicu, odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izvršavanja kazne zatvora uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom.

(2) Poslove unutarnjeg osiguranja kaznionice, odnosno zatvora obavljaju državne službenice odjela osiguranja.

(3) Na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja kaznionice i zatvora državni službenici odjela osiguranja mogu koristiti službene pse.

(4) Sprovođenje zatvorenika obavlja se posebnim i na odgovarajući način opremljenim vozilom tako da se zaštiti zdrav­lje i ljudsko dostojanstvo zatvorenika, kako bi bio zaštićen i što manje izložen javnosti.

(5) Državni službenici odjela osiguranja za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojega službeničkog mjesta i naoružani.

(6) Državni službenici odjela osiguranja postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem.

(7) Vlada Republike Hrvatske donijet će propise o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja državnih službenika odjela osiguranja te o odorama i službenim vozilima.

(8) Pobliže propise o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(9) Državni službenici odjela osiguranja obavljaju i poslove osiguranja pravosudnih tijela sukladno Zakonu o sudovima i drugim propisima.

Posebni uvjeti za prijam u drŽavnu sluŽbu u pravosudnu policiju

Članak 34.

(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik odjela osiguranja mora imati:

1) posebnu zdravstvenu sposobnost,

2) izvršenu vojnu obvezu.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstvene zaštite donosi Pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti državnog službenika odjela osiguranja.

Odjel tretmana

Članak 35.

U odjelu tretmana u skladu s programima rada predvidjet će se i osigurati potreban broj stručnjaka: socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, pedagoga, liječnika, psihologa, nastavnika i uči­telja.

Stegovna odgovornost

Članak 36.

(1) Zaposlenik zbog povrede službene, odnosno radne dužnosti, odgovara u skladu s općim propisom. Prijedlog za pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.

(2) Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima.

(3) Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno, odnosno neposredno nad­re­đeni državni službenik.

TeŠke povrede sluŽbene duŽnosti

Članak 37.

Osim teških povreda službene dužnosti utvrđenih općim propisom, teškom povredom službene dužnosti smatra se i:

1) odnos sa zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvršavanja kazne,

2) nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do štetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka,

3) onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika,

4) neopravdani izostanak iz službe tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana,

5) uništenje, otuđenje ili oštećenje povjerene državne imovine, uključujući odoru, naoružanje i opremu,

6) nemaran odnos prema državnoj imovini koji je doveo do štetnih posljedica ili do ozbiljne mogućnosti njihova nastanka,

7) neprijavljivanje kaznenih djela u svezi sa službom za koja se progoni po službenoj dužnosti,

8) neprijavljivanje ponašanja koje je teži stegovni prijestup zatvorenika.

Glava VI.

SREDSTVA ZA RAD

Financiranje kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu

Članak 38.

(1) Sredstva za rad kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu osiguravaju se u državnom proračunu.

(2) Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršavanja kazne zatvora. O načinu korištenja ovih sredstava odlučuje upravitelj kaznionice, odnosno zatvora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa u skladu s Pravilnikom iz članka 80. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka prihod su kaznionica, odnosno zatvora, vode se na njihovim računima, a koriste se za naknade za rad zatvorenika, za tekuća i investicijska ulaganja, nabavu sirovina i materijala potrebnih za rad te za ostale namjene utvrđene Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka. Ministar nadležan za poslove pravosuđa može odlučiti da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka rasporede drugoj kaznionici, zatvoru ili Centru za izobrazbu.

(4) Visina sredstava za tekuće i kapitalne izdatke, kao i korištenje dopunskih sredstava utvrđuju se na temelju proračuna prihoda i izdataka te programa rada kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu.

Sredstva za tekuÆe i kapitalne izdatke

Članak 39.

(1) Tekući izdaci jesu:

1) izdaci za zaposlene,

2) izdaci za materijal, energiju, komunalne i ostale usluge,

3) izdaci za tekuće održavanje,

4) financijski i ostali vanjski izdaci,

5) izdaci za posebne namjene.

(2) Kapitalni izdaci jesu:

1) izdaci za izgradnju i adaptaciju objekata i pratećih sadržaja u kaznionicama, zatvorima i Centru za izobrazbu te stanova za službene potrebe zaposlenika,

2) izdaci za nabavu opreme.

Sredstva za posebne namjene

Članak 40.

Sredstva za posebne namjene, sastoje se od:

1) sredstva za pokriće izdataka uzdržavanja zatvorenika, koja se koriste za:

– prehranu, odjeću, obuću i smještaj,

– zdravstvenu zaštitu, održavanje čistoće i osobne higijene,

– naknadu za rad, školovanje i nezaposlenost, novčanu pomoć i nagradu,

– izdatke upućivanja, sprovođenja, premještaja i otpuštanja,

– tjelovježbu i slobodne aktivnosti,

– izobrazbu,

– opremu,

– osiguranje od odgovornosti od nesreće na poslu,

– provedbu mjere obveznog liječenja od ovisnosti,

– pokriće izdataka stručnih usluga trećih osoba u svezi s poslovima iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona,

– troškove pokopa,

2) sredstva za pokriće posebnih izdataka zaposlenika kaznionice, zatvora i Centra za izobrazbu, koja se koriste za:

– odore, opremu, naoružanje i zdravstvene preglede u svezi sa službom,

– troškove izobrazbe,

– sredstva veze između Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav i kaznionica, zatvora i Centra za izobrabu,

– troškove prijama u službu, odnosno na rad i sredstva za izdatke privremenog upućivanja na rad u drugu kaznionicu, zatvor i Centar za izobrazbu,

– izdatke nastale u svezi smrti zaposlenika u obavljanju službe ili u svezi sa službom,

– naknada zaposlenicima ili trećim osobama u slučaju tjelesne ozljede nastale napadom zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja.

Glava VII.

SUDAC IZVRŠENJA

Ustanovljenje suca izvrŠenja

Članak 41.

(1) Sudac izvršenja ustanovljuje se u županijskom sudu za područje njegove mjesne nadležnosti.

(2) U županijskom sudu na čijem se području nalazi kaznionica ili zatvor čiji opseg poslova to zahtijeva ustanovljuje se centar za izvršavanje kazne zatvora.

(3) Centar za izvršavanje čine dva ili više sudaca izvršenja i potrebno stručno i pomoćno osoblje na čelu sa sucem izvršenja kojega odredi predsjednik suda.

(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske najmanje jedanput godišnje saziva sastanak sudaca izvršenja radi ujednačavanja provedbe ovoga Zakona.

Stvarna nadleŽnost i djelokrug suca izvrŠenja

Članak 42.

(1) Sudac izvršenja štiti prava zatvorenika, nadzire zakonitost u postupku izvršavanja kazne zatvora, te osigurava ravnopravnost i jednakost zatvorenika pred zakonom.

(2) Sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje o:

1) upućivanju na izdržavanje kazne zatvora,

2) sudskoj zaštiti prava odlučivanjem o žalbi protiv odluke upravitelja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom,

3) odobravanju i opozivu prekida izdržavanja kazne zatvora,

4) opozivu uvjetnog otpusta,

5) računanju kazne, ako odgovarajuću odluku nije donio nad­ležni sud,

6) nastupu zastare izvršavanja kazne ili obustavi izvršavanja kazne zbog smrti zatvorenika, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud,

7) mjerama pomoći poslije otpusta,

8) ostalim slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(3) Drugostupanjskom odlukom sudac izvršenja može ukinuti, preinačiti ili potvrditi odluku upravitelja.

(4) Sudac izvršenja pravomoćnu će odluku dostaviti i Sre­dišnjem uredu Uprave za zatvorski sustav.

Mjesna nadleŽnost suca izvrŠenja

Članak 43.

(1) Osuđenika na izdržavanje kazne zatvora upućuje sudac izvršenja na čijem području osuđenik ima prebivalište, odnosno boravište, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Odluke iz članka 42. stavka 2. točke 2. do 8. ovoga Zakona, osim odluke o opozivu prekida izdržavanja kazne ili opozivu uvjetnog otpusta, tijekom izdržavanja kazne zatvora donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora.

(3) U slučaju promjene mjesta izdržavanja kazne zatvora prijepis spisa sudac izvršenja dostavit će drugom nadležnom sucu izvršenja, odnosno sucu izvršenja nadležnom za nadzor uvjetno otpuštenog ili za pomoć poslije otpusta.

(4) Odluke o opozivu prekida izdržavanja kazne ili opozivu uvjetnog otpusta ili mjera pomoći poslije otpusta donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu osuđenikova prebivališta ili boravišta.

Postupak pred sucem izvrŠenja

Članak 44.

(1) Postupak pred sucem izvršenja u prvom stupnju pokreće se na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, a u drugom stupnju povodom žalbe.

(2) Sudac izvršenja postupa na način kojim se, prema temeljnim načelima, jamči djelotvorna zaštita zatvorenikovih prava i interesa. Na postupak i odlučivanje suca izvršenja primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na odlučivanje o žalbi na sjednici vijeća, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Tijekom postupka sudac izvršenja će omo­gućiti strankama da se očituju o činjenicama i o navodima suprotne stranke, te da predlože utvrđivanje novih činjenica i pribavljanje novih dokaza.

(3) Stranke u postupku jesu: zatvorenik i kaznionica, odnos­no zatvor.

(4) Tijekom postupka zatvorenik ima pravo na stručnu pravnu pomoć opunomoćenika po svojem izboru iz reda odvjetnika. Tu pomoć ne može pružiti osoba koja prema općim propisima ne može biti branitelj u kaznenom postupku. Ako zatvorenik u roku od dvadeset četiri sata ne osigura nazočnost opunomoćenika, postupak će se voditi bez njega.

(5) Zatvoreniku se na njegov zahtjev može postaviti opuno­moćenika ako prema svojem imovnom stanju nije u mogućnosti podmiriti troškove zastupanja, a nije u mogućnosti sam zastupati svoje interese.

(6) Sudac izvršenja u postupku može pregledati sve službene dokumente koji se odnose na zatvorenika, posjetiti prostorije kaznionice, odnosno zatvora, te činjenice utvrđivati i na drugi način.

(7) Sudac izvršenja može održati ročište u odgovarajućim prostorijama kaznionice ili zatvora.

Postupak po Žalbi protiv odluke upravitelja

Članak 45.

(1) Zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja protiv odluke upravitelja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje odluke ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U takvu slučaju upravitelj će odluku odmah priopćiti zatvoreniku, koji žalbu protiv odluke može podnijeti i izjavom u zapisnik. Sudac izvršenja će o žalbi odlučiti najkasnije u roku od tri dana od primitka žalbe.

(3) Zatvorenik se ne može odreći prava na žalbu.

Žalba na odluku suca izvrŠenja

Članak 46.

(1) Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju stranke, opunomoćenik osuđenika, odnosno zatvorenika, te osobe navedene u članku 380. stavku 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 62/03. - pročišćeni tekst) mogu izjaviti žalbu u roku od tri dana od dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji će je bez odgode dostaviti sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko će vijeće o žalbi odlučiti u roku od osam dana od primitka žalbe.

UpuÆivanje u prava zatvorenika

Članak 47.

Najmanje jedanput godišnje nadležni sudac izvršenja obilazi zatvorenike, razgovara s njima i upućuje ih u njihova prava iz ovoga Zakona i načine ostvarivanja tih prava.

Dio treći

TIJEK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Glava VIII.

MJERILA ZA UPUÆIVANJE I UPUÆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

Sudac izvrŠenja nadleŽan za upuÆivanje na izdrŽavanje kazne zatvora

Članak 48.

(1) Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostavit će bez odgode prijepise: presude, socijalne ankete, nalaza vještaka, iz­vat­ka iz kaznene evidencije, a po potrebi i druge podatke sucu izvršenja nadležnom za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne.

(2) Nakon primitka prijepisa presude iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja će u roku od osam dana poduzeti radnje radi izvršavanja kazne zatvora.

(3) Ako se osuđenik nalazi u pritvoru, radnje iz stavka 2. ovoga članka poduzima sudac izvršenja nadležan prema mjestu pritvaranja.

(4) Ako je mjesto prebivališta ili boravišta osuđenika nepoznato, ili mu je prebivalište ili boravište u inozemstvu, ili je suđen u odsutnosti, radnje iz stavka 2. ovoga članka poduzima sudac izvršenja nadležan prema mjestu donošenja prvostupanjske presude.

Mjerila za upuÆivanje na izdrŽavanje kazne zatvora

Članak 49.

(1) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora do šest mjeseci ili kojemu neizdržani dio kazne ne prelazi šest mjeseci uputit će se u najbliži zatvor prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta.

(2) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora od šest mjeseci ili dulje ili kojemu neizdržani dio kazne iznosi šest mjeseci ili dulje uputit će se u Zatvor u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona, te predlaganja poje­dinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i kaznionice, odnosno zatvora u kojem će se kazna izvršavati. Odluku o kaznionici, odnosno zatvoru u kojem će se kazna izvršavati donosi Središnji ured Uprave za zatvorski sustav.

(3) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora kojemu je ujedno izrečena i sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja upu­tit će se na izvršavanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.

Poziv i rjeŠenje o upuÆivanju

Članak 50.

(1) Sudac izvršenja zatražit će socijalnu anketu za osuđenika te prikupiti i druge podatke koje smatra značajnim za određenje načina izvršavanja kazne, te će nakon toga pozvati osuđenika radi uručenja rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora (u daljnjem tekstu: rješenje o upućivanju) i sredstava za troškove javnog prijevoza do kaznionice, odnosno zatvora u koji se osuđenik upućuje. Prigodom uručenja rješenja o upućivanju sudac izvršenja upoznat će osuđenika s odredbama članka 54., 55. i 56. ovoga Zakona. Odgodu izvršavanja kazne zatvora osuđenik može zatražiti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju.

(2) Ako se osuđenik ne odazove pozivu suda, sudac izvršenja izdat će nadležnoj policijskoj upravi dovedbeni nalog.

(3) Rješenje o upućivanju sadrži: osobne podatke o osuđe­niku koji se upućuje, podatke o pravomoćnoj presudi na temelju koje se upućuje, kaznionicu, odnosno zatvor u koji se upućuje, dan, mjesec i godinu kada se mora javiti, odnosno rok u kojem mora biti sproveden, te uputu o pravnom lijeku. Žalba protiv rješenja o upućivanju zadržava izvršenje rješenja.

(4) Dan javljanja u kaznionicu, odnosno zatvor mora biti određen tako da od uručenja rješenja o upućivanju do javljanja u kaznionicu, odnosno zatvor protekne najmanje četrnaest, a naj­više dvadeset jedan dan.