mojodvjetnik.info

Zakon o gradnji - str.2

Zakon o gradnji - povratak na str.1 IV. SUDIONICI U GRADNJI Članak 32. Sudionici u gradnji jesu: – investitor, – projektant, – revident, – izvođač, – nadzorni inženjer. Investitor Članak 33. Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom. Fizička osoba koja je investitor obiteljske kuće, ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te obiteljske kuće ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit. Članak 34. Ako se tijekom građenja građevine promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano u roku od petnaest dana od nastale promjene obavijestiti tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i uz obavijest priložiti dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za koju je izdana građevinska dozvola. Projektant Članak 35. Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donijetim na temelju toga Zakona. Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu. Članak 36. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika. Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata. Za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekata, glavni projektant odnosno projektant dijela projekta koji podliježe kontroli može biti osoba iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke. Izvođač Članak 37. Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti. Osoba iz stavka 2. ovoga članka može započeti obavljati djelatnost građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova samo ako ima suglasnost Ministarstva. Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva ministar. Članove povjerenstva imenuje ministar na prijedlog strukovnih udruga. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga. Iznimno, od stavka 2. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću i pomoćne građevine iz članka 116. točke 4. podstavka 1. ovoga Zakona ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi. Iznimno od stavka 3. ovoga članka suglasnost nije potrebna za obavljanje poslova građenja obiteljske kuće, za radove i jednostavne građevine iz članka 116. ovoga Zakona kao i za radove i jednostavne građevine iz članka 117. ovoga Zakona. Protiv suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan. Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, odnosno oduzimanja suglasnosti propisuje ministar pravilnikom uz suglasnost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a odnose se na: – minimalni broj stručnih osoba i njihovu stručnu osposobljenost u rukovođenju radova, – minimalni broj stručnih osoba i radnika iz struke, te njihovu stručnu osposobljenost za vrstu radova koju obavlja izvođač, – tehničku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvođač u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove. Članak 38. U slučaju izvođenja građevinskih i drugih radova na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ove radove može izvoditi samo izvođač koji zadovoljava i uvjete propisane posebnim propisom. Članak 39. Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, projektom određenim ovim Zakonom i pri tome: – radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu i lokacijski uvjeti, – ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom, – osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom propisu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdane od za to ovlaštenih tijela za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku, – prilikom građenja povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje zadovoljavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova, – sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, osim za obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu. Članak 40. Izvođač imenuje inženjera gradilišta odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu članka 39. ovoga Zakona. Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje jednog od izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 39. ovoga Zakona, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja. Glavni inženjer gradilišta može biti istovremeno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova. Članak 41. Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta može se imenovati diplomirani inženjer, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona. Za voditelja radova određene vrste može se imenovati diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona. Iznimno od stavka 2. ovoga članka za voditelja radova na obiteljskoj kući i jednostavnoj građevini može se imenovati osoba sa srednjom stručnom spremom odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona. Za voditelja manje složenih radova određenih suglasnošću Ministarstva iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona može se imenovati osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona. Članak 42. Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova za građevine i radove za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona s najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Na gradilištu obiteljske kuće, odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona. Na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona. Nadzorni inženjer Članak 43. Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora. Kada investitor obavljanje stručnog nadzora građenja povjeri pravnoj osobi, nadzornog inženjera imenuje ta pravna osoba, ako nije ugovoreno drukčije. Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač građevine, odnosno radova nad kojima treba provoditi stručni nadzor. Stručni nadzor nad građenjem građevine, odnosno izvođenjem pojedinih radova za koje je propisana obveza kontrole projekata može provoditi osoba koja, osim uvjeta propisanih posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tog zakona, ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke. Članak 44. U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je: – nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnim propisima, – utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova i ima li izvođač suglasnost za obavljanje poslova građenja, – odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom određena takva obveza, – pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama, – sastaviti završno izvješće. U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostatak građenja građevine upisom u građevinski dnevnik u slučaju ako: – izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način, – dokumentacijom iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta, – izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti, – iskolčenje građevine nije u skladu s elaboratom o iskolčenju građevine ili glavnim projektom, odnosno ako iskolčenje građevine nije provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova, – se na gradilištu na kojem je prisutno više od jednog izvođača ne provode mjere zaštite sigurnosti i zdravlja prema posebnom propisu. Članak 45. Stručni nadzor građenja obiteljske kuće provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite. Stručni nadzor građenja jednostavne građevine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti osim u slučaju građenja jednostavne građevine iz članka 116. točke 1. i 4. ovoga Zakona. Članak 46. Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. Za građevine, odnosno radove za koje je potrebna kontrola projekta glavni nadzorni inženjer može biti samo osoba iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu. Glavni nadzorni inženjer može biti istovremeno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. Ako jedan nadzorni inženjer provodi nadzor nad više vrsta radova tada on preuzima i odgovornost za svaku vrstu radova prema stavku 1. ovoga članka i odgovornost glavnoga nadzornog inženjera. Revident Članak 47. Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga. Pobliže uvjete glede radnog i stručnog iskustva za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom. Članak 48. Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva. Popis revidenata objavljuje se u »Narodnim novinama«. Obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja Članak 49. Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe ima samo fizička osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni arhitekt« i »ovlašten inženjer« sukladno posebnom propisu. Članak 50. Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora). Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona, te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri. Osoba registrirana za djelatnost projektiranja odgovorna je da projekt ili dio projekta kojeg je izradila odgovara propisanim zahtjevima. Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora može obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora ako za obavljanje tih djelatnosti ima suglasnost Ministarstva. Suglasnost iz stavka 4. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga. Uvjete za obavljanje djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka glede osoba i tehničke opremljenosti, te sredstava kojima osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja te uvjete za oduzimanje te suglasnosti, propisuje ministar pravilnikom. Protiv suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan. Članak 51. Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima uposlena ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Članak 52. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora). Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja Komore. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji samostalno obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može imati samo jedan ured. Članak 53. Više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera mogu imati zajednički projektantski ured (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom. Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su na temelju sklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori. Zajednički ured osniva se upisom u Upisnik zajedničkih ureda Komore. Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od petnaest dana od dana podnošenja prijave. Članak 54. Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. Članak 55. Dva ili više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera upisanih u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo. Projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo. Članak 56. Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva. Članak 57. Za osnivanje projektantskog društva, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri osnivači dužni su imati prethodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglasnosti ne može se upisati u sudski registar. Projektantsko društvo dužno je obavijestiti Komoru o upisu u sudski registar, najkasnije u roku od tri dana od dana primitka rješenja nadležnog suda. Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u Upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar. Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi - ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja prije nego što budu upisani u Upisnik projektantskih društava. Članak 58. Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskog društva, ugovorima sklopljenim između projektantskog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoju djelatnost teže povređuju odredbe ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike, može rješenjem zabraniti rad društva i istim rješenjem odrediti da će se društvo po pravomoćnosti toga rješenja brisati iz Upisnika projektantskih društava. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležni sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe. Na temelju pravomoćnog rješenja Komore o brisanju projektantskog društva Komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima. Članak 59. Za obavljeni posao ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri strankama (investitorima) odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti. Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obvezu društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja nastale u svezi s obavljanjem toga posla. Strani arhitekti i inženjeri Članak 60. Strani arhitekt ili inženjer koji je član strane Komore arhitekata ili inženjera može obavljati poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe i stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj ako je na natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje Komore. Stranom arhitektu ili inženjeru može se dati odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka pod pretpostavkom uzajamnosti, ako poznaje važeće propise Republike Hrvatske iz područja koje uređuje ovaj Zakon i drugi propisi značajni za primjenu ovoga Zakona te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima. Pretpostavka uzajamnosti ne primjenjuje se na stranog arhitekta i inženjera sa sjedištem, odnosno prebivalištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije. Strani arhitekt ili inženjer može povremeno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. Strani arhitekt ili inženjer kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kulturnog značaja dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja. Odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan. Stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva Članak 61. Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, građenja građevine, stručnog nadzora građenja, osobe koje sudjeluju u radu povjerenstva za tehnički pregled, osobe koje obavljaju poslove održavanja građevina, osobe koje izdaju autorizirane podatke odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata, osobe koje sudjeluju u provedbi radnji ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda te službene osobe koje vode postupke inspekcijskog nadzora, dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva (u daljnjem tekstu: stručni ispit), te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje. Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona. Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere propisuje ministar pravilnikom. Osobe iz stavka 1. ovoga članka stručni ispit polažu svake četvrte godine, osim u slučajevima koje posebnim pravilnikom propisuje ministar. V. PROJEKTI Članak 62. Projekt, ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu ispunjava zahtjeve i uvjete iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona. Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na: – idejni projekt, – glavni projekt, – izvedbeni projekt. Idejni projekt Članak 63. Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine te prikaz smještaja građevine u prostoru. Idejni projekt, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati i druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog postupka i tehnološke sheme, opis primjena određene tehnologije građenja, procjenu troškova radi provedbe postupaka javne nabave i sl.). Idejni projekt zajedno s načelnom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo načelnu dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik. Glavni projekt Članak 64. Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona i tehničkih specifikacija. Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik. Članak 65. Glavni projekt sadrži građevinski projekt i geodetski projekt, a ovisno o namjeni i tehničkoj strukturi građevine sadrži i arhitektonski projekt, elektrotehnički projekt i strojarski projekt. Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju uvijek sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njeno održavanje. Elaborati iz stavka 2. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Članak 66. Glavni projekt za obiteljsku kuću sadrži: – arhitektonski projekt – projekt oblikovanja s prikazom položaja građevine u prostoru, – građevinski projekt – projekt konstrukcije, i – jednostavni projekt kućnih instalacija kojim se daje osnovno oblikovno funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija). Projektom iz stavka 1. podstavka 1. ili podstavka 2. ovoga članka dokazuje se i ispunjavanje bitnog zahtjeva za građevinu glede uštede energije i toplinske zaštite. Glavni projekt za jednostavnu građevinu sadrži građevinski projekt – projekt konstrukcije s prikazom položaja građevine u prostoru, a po potrebi i arhitektonski projekt – projekt oblikovanja i jednostavni projekt instalacije kojim se daje osnovno oblikovno, funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija) jednostavne građevine. Glavni projekt za rekonstrukciju uporabljive građevine sadrži: – Projekt postojećeg stanja, – Projekt za rekonstrukciju. Projekt postojećeg stanja sadrži: – snimku postojećeg stanja, – provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. Projekt za rekonstrukciju ovisno o namjeravanoj rekonstrukciji sadrži potrebne projekte pojedinih struka. Članak 67. Glavnim projektom za građevinu, odnosno radove za koje je propisana kontrola projekta, projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja na teret investitora. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravovremeno omogućiti pregled radova. Projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik. Članak 68. Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se rabiti za građenje drugih takvih građevina ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi ostalim uvjetima građenja na određenoj građevinskoj čestici. Članak 69. Za građevine odnosno za određene vrste građevina uvjete za građenje i održavanje, te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje, odnosno propisuje ministar pravilnikom. Članak 70. Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona. Članak 71. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 35. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt. Izvedbeni projekt Članak 72. Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građevine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka u upravnom postupku izdavanja uporabne dozvole ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji. Članak 73. U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. Negativno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu i građevinskoj inspekciji i Komori. Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako je projektant glavnog projekta nedostupan. Opremanje i označavanje projekta Članak 74. Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova. Članak 75. Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom u skladu s posebnim propisima. Kontrola projekata Članak 76. Kontrola glavnog projekta, ovisno o karakteristikama građevine, odnosno radova mora se provesti obzirom na: – mehaničku otpornost i stabilnost, – zaštitu od buke, – uštedu energije i toplinsku zaštitu. Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeroviti dijelove projekta na propisani način. U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da: – prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, – obavi pregled radova u određenoj fazi građenja. U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravovremeno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a pri pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta. Članak 77. Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta, te način verifikacije podataka koji su značajni za kontrolu tih građevina, odnosno radova, propisuje ministar pravilnikom. Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta Članak 78. Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o karakteristikama građevine. Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt odnosno njegovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 80. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Članak 79. Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja. Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeroviti projekt i izdati potvrdu. U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta. Ovlaštenje za nostrifikaciju daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga. Popis pravnih osoba ovlaštenih za nostrifikaciju objavljuje se u »Narodnim novinama«. Članak 80. Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju, te sredstva odnosno način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom. Članak 81. Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta. Usklađivanje glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim zakonima i propisima Članka 82. Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, načelne dozvole, odnosno pribavljanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, mora biti usklađen s odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom. Kada je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog Zakona, ovu potvrdu, odnosno mišljenje pribavlja investitor, odnosno projektant. U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potvrdom iz stavka 2. ovoga članka smatra se i akt tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara određen posebnim zakonom. Za jednostavne građevine iz članka 116. točke 4. i članka 117. ovoga Zakona potvrde iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno pribaviti, osim potvrde tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara za građevine koje se grade unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Članak 83. Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevinsku, odnosno načelnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde iz članka 82. ovoga Zakona, odnosno potvrdu glavnog projekta u slučaju iz članka 107. stavka 2., članka 118. stavka 1. ovoga Zakona. Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se dokumentacija izrađena najmanje na razini razrade Idejnog rješenja. Obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt. nastavak na str.3