mojodvjetnik.info

Zakon o bankama - povratak na str.1
 

IV. SURADNJA S NADZORNIM TIJELIMA I TIJELIMA EUROPSKE UNIJE

Međusobna suradnja nadzornih tijela

Članak 57.

(1) Hrvatska narodna banka i tijela odgovorna za nadzor ostalih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj moraju na zahtjev pojedinačnoga nadzornog tijela dostaviti tom tijelu sve podatke o banci ili drugoj financijskoj instituciji koji su mu potrebni u postupku provođenja zadataka nadzora nad financijskom institucijom te u postupku povezanom s izdavanjem odobrenja.

(2) Nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka moraju se međusobno obavještavati o nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora, ako su ti nalazi također bitni za rad drugoga nadzornog tijela.

(3) Načela međusobne suradnje nadzornih tijela određuju ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke na temelju prethodnog mišljenja nadzornih tijela.

(4) Hrvatska narodna banka surađuje i razmjenjuje podatke s nadzornim tijelima država članica Europske unije ili stranih država članica o banci ili drugoj financijskoj instituciji koji su potrebni u postupku obavljanja nadzora nad bankom ili drugom financijskom institucijom te u postupku povezanom s izdavanjem odobrenja.

(5) Načela međusobne suradnje te obuhvat razmjene podataka s nadzornim tijelima iz stavka 4. ovoga članka utvrđuju se sporazumom o suradnji sklopljenim između Hrvatske narodne banke i pojedinoga nadzornog tijela iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Nadzorna tijela moraju sve podatke koje dobiju na temelju stavka od 1. do 5. ovoga članka čuvati kao povjerljive te ih smiju upotrijebiti isključivo u svrhu u koju su oni dani.

Obrada podataka i priopćavanje informacija

Članak 58.

(1) Hrvatska narodna banka je ovlaštena prikupljati i obrađivati podatke koji su bitni za provođenje njezinih zadataka i odgovornosti određenih ovim Zakonom.

(2) Podacima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se podaci o:

1) odobrenjima za pružanje bankovnih usluga i drugim odobrenjima i suglasnostima koje je izdala Hrvatska narodna banka,

2) članovima uprave i nadzornih odbora banaka, njihovoj organizaciji i radu unutarnje revizije,

3) podružnicama i/ili neposrednom pružanju bankovnih usluga banaka u državama članicama Europske unije te podružnicama i/ili neposrednom pružanju bankovnih usluga banaka država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj,

4) podružnicama banaka u inozemstvu i podružnicama stranih banaka u Republici Hrvatskoj,

5) poštivanju odredaba o upravljanju rizicima iz V. i VI. poglavlja ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

6) izvješćima iz članka 87. ovoga Zakona,

7) imateljima kvalificiranih udjela iz članka 20. ovoga Zakona,

8) revidiranim godišnjim izvješćima i konsolidiranim godiš­njim izvješćima iz članka 112. ovoga Zakona,

9) provođenju nadzornih mjera iz ovoga Zakona,

10) informacijama koje je Hrvatska narodna banka dobila u sklopu razmjene informacija od nadležnih nadzornih tijela država članica Europske unije i nadležnih nadzornih tijela stranih država.

(3) Hrvatska narodna banka smije priopćiti podatke iz stavka 2. ovoga članka:

1) domaćim nadzornim tijelima u sklopu međusobne suradnje domaćih nadzornih tijela na temelju članka 57. ovoga Zakona,

2) nadležnim tijelima država članica Europske unije, ako su im oni potrebni za ispunjavanje njihovih zadataka nadzora nad pružanjem bankovnih i ostalih financijskih usluga i ako ta tijela podliježu obvezi čuvanja podataka u opsegu određenom u članku 57. stavku 6. ovoga Zakona,

3) nadležnim nadzornim tijelima stranih država ako su im oni potrebni za ispunjavanje njihovih zadataka nadzora nad pružanjem bankovnih i ostalih financijskih usluga u skladu s načelom uzajamnosti i ako ta tijela podliježu obvezi čuvanja podataka u opsegu određenom u članku 57. stavku 6. ovoga Zakona,

4) sudu, ako su mu oni potrebni u stečajnom postupku nad bankom,

5) tijelu koje izdaje odobrenja za rad revizorskim društvima i ovlaštenim revizorima ako su podaci tom tijelu potrebni u postupku nadzora u okviru njegovog ovlaštenja.

(4) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka smije priopćiti podatke iz stavka 2. točke 10. ovoga članka samo ako to izričito dopusti tijelo koje ih je priopćilo Hrvatskoj narodnoj banci.

Obavještavanje Europske komisije

Članak 59.

Hrvatska narodna banka mora obavijestiti Europsku komisiju o uskraćivanju slanja obavijesti iz članka 42. stavka 4. ovoga Zakona.

Obavještavanje o odnosima sa stranim državama

Članak 60.

(1) Hrvatska narodna banka mora obavijestiti Europsku komisiju o:

1) svakoj suglasnosti izdanoj banci čije je izravno ili neizrav­no nadređeno društvo pravna osoba sa sjedištem u stranoj državi,

2) svakom odobrenju izdanom banci za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg strana osoba postaje nadređeno društvo banke.

(2) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju o svim općim poteškoćama s kojima se banke susreću tijekom pružanja bankovnih usluga u stranim državama.

(3) Ako Europska komisija odluči da nadzorna tijela država članica Europske unije moraju privremeno odgoditi ili prekinuti postupak donošenja odluka o zahtjevima osoba određene strane države, Hrvatska narodna banka mora donijeti odluku kojom na najduže tri mjeseca prekida postupak donošenja odluka o:

1) zahtjevima za izdavanje odobrenja i suglasnosti banci koju izravno ili neizravno kontrolira društvo koje je pravna osoba sa sjedištem u stranoj državi, a na koju se odnosi odluka Europske komisije,

2) zahtjevima za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg strana osoba sa sjedištem u stranoj državi na koju se odnosi odluka Europske komisije postaje društvo koje kontrolira banku.

(4) Razdoblje za donošenje odluke iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona ne umanjuje se za vrijeme u kojem je bio pokrenut postupak iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako Vijeće Europske unije donese odluku da se privremeno odgađanje ili prekid postupaka iz stavka 3. ovoga članka produžava, Hrvatska narodna banka mora donijeti odluku kojom produžava prekid postupka iz stavka 3. ovoga članka za razdoblje koje je u svojoj odluci odredilo Vijeće Europske unije.

(6) Mjere iz stavka 3. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se na:

1) osnivanje banke kao ovisnog društva banke koja je u trenutku kad je donesena odluka iz stavka 3. i 5. ovoga članka ovlaštena pružati bankovne usluge u državi članici Europske unije, odnosno ovisna društva te banke,

2) stjecanje kvalificiranog udjela čiji je budući imatelj banka koja je u trenutku kad je donesena odluka iz stavka 3. i 5. ovoga članka ovlaštena pružati bankovne usluge u državi članici Europske unije odnosno ovisna društva te banke.

(7) Hrvatska narodna banka mora obavijestiti Europsku komisiju, na njezin zahtjev, o svim zahtjevima za izdavanje odobrenja i suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka i o svim zahtjevima za stjecanje kvalificiranog udjela na temelju kojeg bi strani imatelj postao društvo koje kontrolira banku ako su ti podaci potrebni Europskoj komisiji za utvrđivanje činjenica bitnih za donošenje odluke na temelju stavka 3. i 5. ovoga članka.

V. UPRAVLJANJE RIZICIMA

V.1. OPÆE ODREDBE

Upravljanje rizicima

Članak 61.

(1) Banka mora osiguravati razinu kapitala adekvatnu opsegu i vrstama usluga koje pruža i rizicima kojima je izložena u pružanju tih usluga (adekvatnost kapitala).

(2) Banka mora poslovati tako da rizici kojima je izložena u pojedinačnim ili svim vrstama poslova koje obavlja ne prijeđu granice određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Banka mora poslovati tako da je sposobna pravovremeno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno na način da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).

V.2. KAPITAL BANKE

Jamstveni kapital banke

Članak 62.

(1) Banka mora radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima održavati odgovarajuću visinu jamstvenog kapitala.

(2) Jamstveni kapital banke sastoji se od osnovnog i dopunskog kapitala, kao i drugih oblika kapitala koje propisuje Hrvat­ska narodna banka.

Propisi o jamstvenom kapitalu

Članak 63.

Hrvatska narodna banka propisuje način izračunavanja jamstvenog kapitala pri čemu određuje:

1) način i obujam u kojem se uzimaju u obzir pojedinačne stavke za izračunavanje jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala,

2) karakteristike i vrste stavki koje se uzimaju u obzir za izračunavanje jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala,

3) način izračunavanja rizikom ponderirane aktive kojim određuje pondere za ponderiranje kreditnih i ostalih rizika i čimbenike vezane uz izvanbilančne stavke,

4) način izračunavanja ostalih dijelova jamstvenog kapitala.

V.3. ADEKVATNOST KAPITALA

Minimalni kapital banke

Članak 64.

Jamstveni kapital banke ne smije biti manji od minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članka 15. ovoga Zakona.

Stopa adekvatnosti kapitala

Članak 65.

(1) Adekvatnost kapitala je odnos između jamstvenog kapitala banke i rizikom ponderirane aktive uvećane za druge rizikom ponderirane stavke.

(2) Stopa adekvatnosti kapitala mora iznositi najmanje 10 posto (u daljnjem tekstu: minimalna stopa adekvatnosti kapitala).

(3) Iznimno, Hrvatska narodna banka može odrediti i veću minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od stope iz stavka 2. ovoga članka za pojedinu banku za koju utvrdi da izrazito rizično posluje.

Rizikom ponderirana aktiva

Članak 66.

(1) Rizikom ponderirana aktiva je zbroj knjigovodstvenih stanja odgovarajućih aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki ponderiranih stupnjevima kreditnog, tržišnog i drugih rizika.

(2) Stupnjeve za ponderiranje rizika iz stavka 1. ovoga članka određuje Hrvatska narodna banka ovisno o rizičnosti pozicija koje ulaze u ponderiranu aktivu.

(3) Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka banka može, uz suglasnost Hrvatske narodne banke, primijeniti druge metode i modele za procjenu kreditnog, tržišnog i drugih rizika.

V.4. OSTALE MJERE UPRAVLJANJA RIZICIMA

V.4.1. Zajedničke odredbe

Planiranje i provođenje mjera upravljanja rizicima

Članak 67.

(1) Banka je dužna kontinuirano obavljati mjerenje, procjenu i upravljanje svim rizicima kojima je u svom poslovanju izložena. Kriterije, način i postupke mjerenja, procjene i upravljanja rizicima, banka je dužna propisati svojim općim aktima, koji moraju biti usklađeni s propisima, standardima i pravilima struke, ovisno o bankovnim i drugim uslugama koje banka obavlja.

(2) Općim aktima iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obu­hva­ćene sve vrste rizika kojima je banka izložena u pojedinačnim poslovima, kao i oni rizici kojima je banka izložena u svim poslovima koje obavlja.

(3) Rizici kojima je banka izložena u svom poslovanju i za koje minimalno moraju biti propisani postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima jesu:

1) rizik likvidnosti,

2) kreditni rizik,

3) kamatni, devizni i ostali tržišni rizici,

4) rizici izloženosti prema jednoj osobi,

5) rizici povezani s kapitalnim ulaganjima, ulaganjima u nekretnine i drugu trajnu imovinu,

6) rizici neispunjenja obveza druge ugovorne strane povezani s državom podrijetla druge ugovorne strane,

7) operativni rizik, uključujući rizik koji proizlazi iz neadekvatnog upravljanja informacijskim i pridruženim tehnologijama,

8) ostali rizici.

(4) Opći akti iz stavka 1. ovoga članka moraju obuhvaćati:

1) unutarnje postupke banke za određivanje i mjerenje rizika,

2) procedure i druge radnje kojima se osigurava dosljedna primjena utvrđenih postupaka i načina mjerenja rizika,

3) unutarnje postupke kojima se osigurava nadzor nad is­prav­nošću primjene propisanih postupaka i procedura za mjerenje rizika.

Propis o mjerenju, procjeni i upravljanju rizicima

Članak 68.

Hrvatska narodna banka može propisati:

1) način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki u izračunavanje izloženosti banke,

2) postupke i načela za upravljanje rizikom likvidnosti,

3) način izračunavanja stanja pojedinačnih i svih otvorenih stavki i najveće dopuštene razlike između tih stavki te opsega pojedinačnih nepodmirenih stavki i ukupnih nepodmirenih stavki,

4) način klasificiranja i mjerenja rizika neispunjavanja obveza druge ugovorne strane povezane s državom podrijetla druge ugovorne strane,

5) način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračunavanje ograničenja iz članka 82. i 83. ovoga Zakona,

6) način obavještavanja Hrvatske narodne banke o dužnicima banke čije zaduženje prelazi iznos koji odredi Hrvatska narodna banka, u svrhu obavještavanja svih banaka o tim dužnicima.

Rezerviranja za pokriće gubitaka

Članak 69.

(1) Banka je dužna kontinuirano procjenjivati kreditni rizik i provoditi rezerviranja za pokriće gubitaka koji proizlaze iz kredita i sličnih tražbina i preuzetih izvanbilančnih potencijalnih obveza (plasmani).

(2) Rezerviranja za pokriće gubitaka koji su pojedinačno identificirani, kao i onih koji nisu posebno identificirani, odnosno koji se kao takvi još ne mogu pripisati pojedinačnim plasmanima, ali za koje iskustvo ukazuje da postoje u kreditnom portfelju ili da mogu nastati kao posljedica preuzetih izvanbilančnih potencijalnih obveza, formiraju se na teret rashoda banke.

(3) Hrvatska narodna banka propisuje način izračunavanja rezerviranja iz ovoga članka i kriterije klasifikacije prema stupnjevima rizika kredita i sličnih tražbina, odnosno preuzetih izvan­bilančnih potencijalnih obveza.

Rezerve

Članak 70.

(1) Osim rezervi koje je banka dužna formirati sukladno Za­konu o trgovačkim društvima i svome statutu, banka može izdvojiti rezerve za opće bankovne rizike namijenjene pokrivanju gubitaka koji mogu nastati uslijed rizika koji proizlaze iz njezinoga ukupnog poslovanja.

(2) Izdvojene rezerve za opće bankovne rizike smatraju se raspodjelom ostvarene dobiti poslije oporezivanja. U slučaju da banka formira rezerve iz ovoga članka ona mora u svojim financijskim izvještajima zasebno iskazati promjene na ovim rezervama tijekom izvještajnog razdoblja.

(3) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može propisati formiranje rezervi za opće bankov­ne rizike kao obvezno, za banke koje izrazito rizično posluju, odnosno kod kojih se pojavi neuobičajeno povećanje izloženosti različitim oblicima rizika.

V.4.2. Kreditni rizik

Kreditni rizik

Članak 71.

Kreditni rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjavanja dužnikove obveze prema banci.

Procjena kreditnog rizika

Članak 72.

(1) Banka mora u sklopu propisanih i vlastitih kriterija ras­po­ređivati aktivne bilančne i izvanbilančne stavke prema stupnju kreditnog rizika i procijeniti visinu gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika.

(2) Raspoređivanje aktivnih bilančnih i izvanbilančnih rizič­nih stavki banke u rizične skupine obavlja se prema:

1) dužnikovoj kreditnoj sposobnosti,

2) dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza prema banci, i

3) kvaliteti instrumenata osiguranja tražbina banke.

Praćenje kreditnog rizika

Članak 73.

(1) Prije nego što zaključi bilo koji ugovor koji predstavlja os­novu za nastanak izloženosti banke kreditnom riziku, banka procjenjuje dužnikovu kreditnu sposobnost te kvalitetu i vrijednost instrumenata osiguranja svojih tražbina.

(2) Banka mora tijekom razdoblja trajanja pravnog odnosa koji predstavlja izloženost pratiti poslovanje dužnika te kvalitetu i vrijednost instrumenata osiguranja svojih tražbina.

V.4.3. Izloženost

Definicija izloženosti

Članak 74.

(1) Izloženost banke prema jednoj osobi je iznos svih tražbina po kreditima i drugim osnovama, ulaganja u vrijednosne papire i vlasničke uloge i preuzetih obveza banke prema jednoj osobi.

(2) U izloženost banke prema jednoj osobi ne uračunavaju se tražbine iz stavka 1. ovoga članka koje su osigurane novčanim depozitom, do iznosa takvog osiguranja, vrijednosnim papirima Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke ili neopozivim jamstvom Republike Hrvatske ili nadležne državne institucije, odnosno drugim instrumentom osiguranja koje utvrdi Hrvatska narodna banka svojom odlukom.

Najveća dopuštena izloženost

Članak 75.

(1) Izloženost banke prema jednoj osobi ne smije prelaziti 25 posto jamstvenog kapitala banke.

(2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, ukupna izloženost banke prema osobama koje banka izravno ili neizravno kontrolira ili prema osobama koje izravno ili neizravno kontrolira ista osoba koja kontrolira banku, ne smije zajedno prelaziti 20 posto jamstvenog kapitala banke.

(3) Ograničenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na izloženost banke prema osobama koje čine grupu banaka u Republici Hrvatskoj i Hrvatska narodna banka ih nadzire na konsolidiranoj osnovi.

(4) Ako banka premaši maksimalnu dopuštenu izloženost iz stavka 1. i 2. ovoga članka zbog spajanja dviju pravnih osoba ili drugih razloga na koje ne može utjecati, mora o tome odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Banka mora uz obavijest priložiti opis mjera koje će provesti u cilju osiguranja poštivanja stavka 1. i 2. ovoga članka i u toj obavijesti navesti rok u kojem će te mjere biti provedene. Hrvatska narodna banka može prihvatiti dostavljene mjere i rokove ili svojim aktima odrediti nove.

(5) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na izloženost banke prema Republici Hrvatskoj i Hrvatskoj narodnoj banci.

(6) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, izloženost prema jednoj osobi iz članka 78. stavka 1. ovoga Zakona ne smije prelaziti 10 posto jamstvenog kapitala banke.

Velika izloženost

Članak 76.

(1) Velika izloženost banke je izloženost banke prema jednoj osobi koja je jednaka ili prelazi 10 posto jamstvenog kapitala banke.

(2) Za zaključivanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost banke mogla rezultirati velikom izlo­ženošću banke prema jednoj osobi potrebna je suglasnost nadzornog odbora banke. Suglasnost nadzornog odbora je također potrebna za zaključivanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost banke prema jednoj osobi povećavala tako da je jednaka ili prelazi 15 posto ili 20 posto jamstvenog kapitala banke.

Ograničenja za ukupne velike izloženosti

Članak 77.

Zbroj svih velikih izloženosti ne smije prelaziti 600 posto jamstvenog kapitala banke.

Izloženost prema osobama u posebnom odnosu s bankom

Članak 78.

(1) Osobe u posebnom odnosu s bankom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost banke jesu:

1) dioničari banke koji imaju 5 ili više posto dionica banke s pravom glasa u glavnoj skupštini banke,

2) članovi uprave i nadzornoga odbora te prokuristi banke,

3) osobe koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete,

4) članovi uže obitelji osoba iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka,

5) pravne osobe u čijem kapitalu osobe iz točke 1. do 4. ovoga stavka imaju više od 20 posto udjela s pravom glasa,

6) pravne osobe u čijem kapitalu banka ima više od 20 posto udjela s pravom glasa ili nad kojima banka ima na drugi način upravljačku kontrolu.

(2) Za pravni posao zbog kojeg bi nastala ili bi se povećala izloženost banke prema osobama iz stavka 1. ovoga članka potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora banke.

V.4.4. Rizik likvidnosti

Upravljanje likvidnošću

Članak 79.

(1) Banka mora upravljati svojom imovinom i obvezama tako da je sposobna ispuniti sve svoje dospjele obveze.

(2) U cilju učinkovitog upravljanja rizikom likvidnosti banka mora donijeti i provoditi politiku upravljanja likvidnošću, a koja obuhvaća:

1) planiranje očekivanih poznatih i mogućih novčanih odlje­va i dostatnih novčanih priljeva za pokriće istih,

2) kontinuirano praćenje likvidnosti,

3) donošenje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

V.4.5. Kamatni, devizni i ostali tržišni rizici

Usklađenost imovine i obveza

Članak 80.

Banka mora na odgovarajući način uskladiti svoju imovinu i obveze na temelju kojih je izložena rizicima gubitaka zbog pro­mjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, cijene vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili zbog ostalih tržišnih rizika.

Stanje otvorenih stavki

Članak 81.

(1) Stanje otvorenih stavki je razlika između aktivnih i pasiv­nih bilančnih i izvanbilančnih stavki čiji iznos ovisi o promjeni kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, cijeni vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili ostalih tržišnih rizika.

(2) Banka mora zasebno izračunavati stanje pojedinačnih otvorenih stavki čiji iznosi ovise o pojedinačnim promjenama iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Stanje pojedinačnih otvorenih stavki i ukupno stanje svih otvorenih stavki ne smiju prelaziti opseg određen propisima iz članka 68. točke 3. ovoga Zakona.

V.4.6. Ulaganja u kapital i nekretnine

Ograničenja ukupnog opsega ulaganja

Članak 82.

(1) Ukupna ulaganja banke u zemljište, zgrade i opremu i uređenje poslovnog prostora ne smiju zajedno prelaziti 40 posto jamstvenog kapitala banke.

(2) Ukupna ulaganja banke u kapital nefinancijskih institucija ne smiju prelaziti 30 posto jamstvenog kapitala banke.

(3) Ulaganjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka u prve dvije godine nakon stjecanja ne smatraju se ulaganja koja je banka stekla u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja te u stečajnom i ovršnom postupku, kao i primjenom instrumenata osiguranja tražbina sukladno Ovršnom zakonu.

Ograničenja pojedinačnih ulaganja

Članak 83.

(1) Ulaganja banke u kapital jedne nefinancijske institucije ne smiju prelaziti 15 posto jamstvenog kapitala banke.

(2) Odredbe članka 82. stavka 3. ovoga Zakona također se primjenjuju na ulaganja iz stavka 1. ovoga članka.

Suglasnost Hrvatske narodne banke za pojedina ulaganja

Članak 84.

(1) Banka mora prije sklapanja pravnog posla kojim, postupno ili odjednom, stječe udjel u drugoj financijskoj instituciji ili drugom trgovačkom društvu koji je veći od 10 posto jamstvenog kapitala banke pribaviti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

(2) Banka mora prije sklapanja pravnog posla kojim stječe većinski udjel ili većinsko pravo odlučivanja u drugom trgovač­kom društvu za to pribaviti prethodnu suglasnost Hrvatske narod­ne banke.

(3) Na temelju udjela stečenog protivno stavku 1. i 2. ovoga članka banka se ne može upisati kao imatelj dionica u knjigu dionica, niti ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini odnosno skupštini društva, sve dok ne dobije prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

(4) Zahtjevu za upis dionica stjecatelj dionica, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, obavezan je priložiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

(5) Banka je obavezna pribaviti prethodnu suglasnost Hrvat­ske narodne banke za osnivanje bilo koje pravne osobe.

(6) Upis pravne osobe iz stavka 5. ovoga članka u odgova­rajući registar bez suglasnosti Hrvatske narodne banke je ništav.

V.4.7. Osiguranje uloga

Osiguranje uloga

Članak 85.

Primljene uloge od građana banka je dužna osigurati kod nadležne institucije sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju toga zakona.

V.5. MJERE ZA PRAÆENJE RIZIKA I OSIGURANJE ADEKVATNOSTI KAPITALA

V.5.1. Izračunavanje i izvješćivanje

Izračunavanje

Članak 86.

Banka mora izračunavati i utvrđivati:

1) iznos jamstvenog kapitala,

2) adekvatnost kapitala,

3) izloženost,

4) kreditni rizik,

5) pojedinačno stanje otvorenih stavki i ukupno stanje tih stavki,

6) visinu ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i ne­kret­­nine.

Izvješćivanje o mjerenju rizika

Članak 87.

(1) Banka mora izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o:

1) jamstvenom kapitalu,

2) adekvatnosti kapitala,

3) izloženosti,

4) procjeni kreditnog rizika iz članka 72. ovoga Zakona,

5) likvidnosti,

6) stanju otvorenih stavki,

7) vrijednosti ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i nekretnine,

8) dužnicima banke čije zaduženje prelazi iznos koji odredi Hrvatska narodna banka,

9) dioničarima banke i s njima povezanim osobama koji imaju 3 i više posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini banke.

(2) Hrvatska narodna banka propisuje sadržaj izvješća iz stav­ka 1. ovoga članka te rokove i način izvješćivanja.

V.5.2. Mjere za osiguranje adekvatnosti kapitala i likvidnosti

Zabrana isplate dobiti

Članak 88.

(1) Banka ne smije isplatiti dobit ili dividendu niti obavljati isplate s naslova sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti društva, u sljedećim slučajevima:

1) ako je jamstveni kapital banke manji od minimalnog kapitala određenog u članku 64. ili je stopa adekvatnosti kapitala manja od stope iz članka 65. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

2) ako bi se jamstveni kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da banka više nije u mogućnosti održavati minimalni kapital određen u članku 64. ili minimalnu stopu adekvatnosti kapitala iz članka 65. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

3) ako banka ne osigurava likvidnost propisanu na temelju članka 68. točke 2. ovoga Zakona,

4) ako zbog isplate dobiti banka ne bi bila u mogućnosti osigurati likvidnost na temelju propisa iz članka 68. točke 2. ovoga Zakona,

5) ako je Hrvatska narodna banka naložila banci da otkloni slabosti i propuste vezane uz netočno iskazivanje aktivnih i pasivnih stavki, a čije bi točno iskazivanje utjecalo na račun dobiti i gubitka banke i ako banka nije postupila u skladu s nalogom za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti,

6) ako Hrvatska narodna banka tako odredi svojim rješenjem zbog načina na koji banka upravlja rizicima u poslovanju.

(2) Banka ne smije isplatiti akontaciju dobiti niti akontaciju dividende.

Mjere uprave za osiguranje minimalnog kapitala

Članak 89.

(1) Ako jamstveni kapital banke ne doseže minimalni kapital određen u članku 64. ili je stopa adekvatnosti kapitala banke manja od stope iz članka 65. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, uprava banke mora odmah usvojiti mjere iz svoje nadležnosti kojima će osigurati minimalni kapital ili donijeti prijedlog mjera koje spadaju u nadležnost drugih tijela banke.

(2) Uprava mora putem izvještaja iz članka 87. ovoga Zakona obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o mjerama ili prijedlogu mjera iz stavka 1. ovoga članka, kao i o rokovima za njihovu provedbu.

VI. KONSOLIDIRANI NADZOR NAD BANKAMA

Grupa banaka

Članak 90.

(1) Hrvatska narodna banka osim nadzora nad pojedinačnom bankom provodi nadzor nad grupom banaka na temelju konsolidiranih financijskih i nadzornih izvještaja.

(2) Prema ovom Zakonu grupa banaka postoji kad je banka ili financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadre­đeno društvo u odnosu na jednu ili više drugih banaka ili financijskih holdinga, ostale financijske institucije ili društva za pomoćne bankovne usluge sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje (podređena društva).

(3) Smatra se da je banka ili financijski holding nadređeno društvo u smislu stavka 2. ovoga članka ako u podređenom društvu iz stavka 2. ovoga članka:

1) ima kontrolu sukladno odredbama članka 11. stavka 2. ovoga Zakona ili

2) ima sudjelovanje sukladno odredbama članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Grupa banaka također postoji ako je financijskom holdingu čije je sjedište u državi članici Europske unije podređena najmanje jedna banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na jedan od načina iz stavka 3. ovoga članka te tom financijskom holdingu istovremeno nije podređena banka koja ima pravo pružati ban­kov­ne usluge u državi članici Europske unije i čije je sjedište u istoj državi kao i sjedište financijskoga holdinga.

(5) Iznimno od odredaba stavka 4. ovoga članka, smatra se da grupa banaka postoji ukoliko financijski holding čije je sjedište u državi članici Europske unije ima podređenu:

1) banku sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima veći bilančni iznos nego bilo koja druga banka koja je podređena tom financijskom holdingu i koja ima pravo pružati bankovne usluge u državi članici Europske unije, ili

2) banku sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je ranije dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga ukoliko je njezin bilančni iznos jednak iznosu bilo koje druge banke podređene tom financijskom holdingu.

(6) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka nadređenim društvom u grupi banaka ne smatraju se:

1) banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je istovremeno podređena drugoj banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

2) financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je istovremeno podređen banci ili drugom financijskom holdingu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

3) financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je istovremeno podređen banci koja ima pravo pružati ban­kovn­e usluge u drugoj državi članici Europske unije.

(7) Iznimno od odredaba stavka od 3. do 6. ovoga članka, smatra se da je banka ili financijski holding nadređeno društvo u smislu stavka 2. ovoga članka i u drugim slučajevima kada Hrvat­ska narodna banka procijeni da nadređeno društvo na bilo kojoj drugoj osnovi provodi značajan utjecaj na podređeno društvo.

(8) Hrvatska narodna banka može postići sporazum s nadležnim nadzornim tijelima država članica Europske unije odgovornim za provođenje nadzora nad pojedinačnom podređenom bankom u grupi banaka o podjeli zadataka vezanih uz nadzor poslovanja grupe banaka.

Definicije vezane uz grupu banaka

Članak 91.

(1) Financijski holding je pravna osoba:

1) koja nije banka,

2) čija je glavna djelatnost stjecanje ili vlasništvo kvalificiranih udjela ili pružanje ostalih financijskih usluga,

3) kojoj je podređena najmanje jedna banka ili brokerska kuća, i

4) kojoj su u pravilu podređene banke ili ostale financijske institucije, pri čemu za određivanje podređenih društava nije odlučujući njihov broj nego bilančni iznos, iznos kapitala, knjigovodstvena vrijednost dionica i ostali gospodarski kriteriji.

(2) Društvo za pomoćne bankovne usluge je pravna osoba:

1) čije su djelatnosti neposredno povezane s pružanjem bankovnih usluga,

2) čije djelatnosti obuhvaćaju upravljanje nekretninama, upravljanje i vođenje sustava za obradu podataka ili obavljanje sličnih poslova i koje su po svojoj prirodi pomoćna djelatnost u odnosu na glavnu djelatnost jedne ili više banaka.

(3) Ostalim financijskim institucijama smatraju se pravne osobe koje pružaju kao isključivu ili glavnu djelatnost ostale financijske usluge iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona ili financijske usluge na temelju zakona koji uređuje osiguranje, izdavanje vrijednosnih papira i trgovanje tim papirima, investicijske fondove i društva za upravljanje tim fondovima, kao i pravne osobe koje obavljaju financijske usluge uređene drugim zakonima.

Obveze nadređene banke u grupi banaka

Članak 92.

(1) Nadređena banka u grupi banaka je banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja istovremeno nije podređena drugoj banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ako nekoliko banaka u grupi banaka ispunjava ovaj uvjet, nadređena banka među njima je ona koja ima najveći bilančni iznos.

(2) Za potrebe konsolidiranog nadzora u smislu ovoga Zakona, za ispunjavanje obveza grupe banaka kao cjeline, odgovorna je nadređena banka u grupi banaka.

Upravljanje rizicima u grupi banaka

Članak 93.

(1) Grupa banaka kao cjelina mora postupati u skladu s propisima o upravljanju rizicima određenim ovim Zakonom.

(2) Grupa banaka mora biti organizirana tako da je nadre­đena banka u grupi banaka u mogućnosti pratiti rizike kojima je izložena grupa banaka i provoditi mjere za upravljanje tim rizicima.

(3) Grupa banaka kao cjelina mora utvrđivati konsolidirano stanje:

1) jamstvenog kapitala,

2) adekvatnosti kapitala,

3) izloženosti,

4) otvorenih stavki,

5) ulaganja u kapital nefinancijskih institucija.

Konsolidacija financijskih izvješća grupe banaka

Članak 94.

(1) Nadređena banka u grupi banaka mora sastavljati i dostav­ljati konsolidirana financijska izvješća Hrvatskoj narodnoj banci.

(2) Konsolidirana financijska izvješća grupe banaka moraju biti sastavljena na temelju pojedinačnih financijskih izvješća članova grupe koja su izrađena primjenom jedinstvenih računo­vod­stvenih politika.

(3) Hrvatska narodna banka propisuje opseg i učestalost konsolidacije, kao i sadržaj konsolidiranih financijskih izvješća.

(4) Hrvatska narodna banka može naložiti banci u grupi banaka da provede konsolidaciju pojedinačnih stavki ili pojedi­načnih poslova ili grupa poslova unutar grupe banaka ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja grupe banaka kao cjeline ili pojedinačne banke u grupi banaka.

Konsolidacija u drugim slučajevima

Članak 95.

(1) U slučaju kada se ne radi o grupi banaka određenoj ovim Zakonom, Hrvatska narodna banka može naložiti banci koja je podređena, na način iz članka 90. stavka 3. ovoga Zakona, pravnoj osobi koja nije banka ili financijski holding da provede konsolidaciju pojedinačnih poslova ili grupa poslova ili potpunu konsolidaciju financijskih izvještaja svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja banke.

(2) Hrvatska narodna banka može naložiti banci koja je nadređena, na način iz članka 90. stavka 3. ovoga Zakona, pravnoj osobi koja nije banka ili financijski holding da provede konsolidaciju pojedinačnih poslova ili grupa poslova ili potpunu konsolidaciju financijskih izvještaja svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja banke.

(3) Pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju dostaviti banci sve podatke potrebne za konsolidaciju poslova ili grupa poslova ili potpunu konsolidaciju financijskih izvještaja grupe iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ukoliko pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne dostave banci sve podatke potrebne za konsolidaciju, banka o tome mora odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Obavještavanje Hrvatske narodne banke i objavljivanje podataka

Članak 96.

(1) Nadređena banka mora bez odgađanja obavještavati Hrvatsku narodnu banku o svim novonastalim činjenicama i okolnostima koje su bitne za određivanje postojanja grupe banaka definirane ovim Zakonom.

(2) Banka mora bez odgađanja obavještavati Hrvatsku narodnu banku o svim podređenim i nadređenim društvima koji čine grupu neovisno o njihovoj djelatnosti.

(3) Nadređena banka u grupi banaka mora po isteku kalendarske godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci aktualne informacije o podređenim ili nadređenim društvima u grupi banaka, kao i podređenim i nadređenim društvima koja čine grupu, neovisno o njihovoj djelatnosti.

(4) Hrvatska narodna banka može propisati sadržaj obavijesti te način i rokove dostavljanja obavijesti iz ovoga članka.

Dostavljanje podataka

Članak 97.

(1) Podređena društva u grupi banaka moraju dostaviti nadređenom društvu sve podatke i informacije potrebne nadre­đe­nom društvu za konsolidaciju i osigurati odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija.

(2) Pravne osobe iz članka 90. ovoga Zakona moraju dostaviti svojoj nadređenoj banci podatke o svojim udjelima u drugim pravnim osobama koji su bitni za utvrđivanje obveze konsolidacije nadređene banke.

(3) Nadređena banka u grupi banaka mora osigurati da joj podređena društva u grupi banaka i nadređeni financijski holding dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju. Ako nadre­đeni holding u grupi banaka ne dostavi nadređenoj banci podatke potrebne za konsolidaciju, banka mora o tome odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

VII. BANKOVNA TAJNA

Povjerljivi podaci

Članak 98.

Banka mora čuvati kao povjerljive podatke o stanju pojedinačnih štednih uloga i ostalih novčanih depozita banke te stanju i prometu po tekućim i žiroračunima, kao i sve podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala na temelju pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom.

Obveza čuvanja bankovne tajne

Članak 99.

(1) članovi tijela banke, dioničari banke, zaposlenici banke i druge osobe koje zbog naravi poslova koje obavljaju s bankom ili za banku imaju pristup povjerljivim podacima iz članka 98. ovoga Zakona ne smiju priopćiti ove podatke trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa banke i njezinih klijenata ili omogućiti trećim osobama da ih iskoriste.

(2) Obveza čuvanja bankovne tajne ne odnosi se na sljedeće slučajeve:

1) ako se klijent pisanim putem izričito suglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti,

2) ako je priopćavanje povjerljivih podataka neophodno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud,

3) ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe Ureda za sprječavanje pranja novca, a na temelju zakona kojim se regulira sprječavanje pranja novca,

4) ako je priopćavanje povjerljivih podataka potrebno za utvrđivanje pravnog odnosa između banke i klijenta u sudskom sporu, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud,

5) ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka na temelju pisanog zahtjeva nadležnog suda,

6) ako je priopćavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe nad imovinom klijenta banke, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud,

7) ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Deviznom inspektoratu ili drugom nadzornom tijelu za potrebe nadzora koji oni obavljaju iz svog djelokruga, u okviru svojih zakonskih ovlasti, a na temelju pisanog zahtjeva,

8) ako se povjerljivi podaci priopćavaju pravnoj osobi, odgovarajućeg oblika organiziranja, koju mogu osnovati banke s ciljem prikupljanja i pružanja podataka o ukupnom iznosu, vrstama i urednosti izvršavanja obveza fizičkih i pravnih osoba, nastalih po bilo kojoj osnovi,

9) ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima u postupku koji oni provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopćavaju se na njihov pisani zahtjev,

10) ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe institucija za osiguranje uloga, a na temelju zakona kojim se regulira osiguranje uloga.

(3) Obveza čuvanja bankovne tajne postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka rada u banci, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima banke.

Korištenje i zaštita povjerljivih podataka

Članak 100.

(1) Hrvatska narodna banka, sudovi ili druga nadležna tijela mogu koristiti povjerljive podatke do kojih su došli na temelju članka 99. stavka 2. ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su dani te iste ne smiju priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu zaposlenika ili drugom svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci i nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka.

VIII. POSLOVNE KNJIGE I POSLOVNA IZVJEŠÆA

Opća odredba

Članak 101.

Banka mora voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obveze i sastavljati financij­ska izvješća u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Vođenje poslovnih knjiga, evidencije i dokumentacije

Članak 102.

(1) Banka mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslov­ne knjige, poslovnu dokumentaciju te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje li banka u skladu s važećim propisima i standardima struke.

(2) Banka je dužna čuvati knjigovodstvene isprave i druge dokumente, na temelju kojih su izvršena knjiženja u njezinim poslovnim knjigama, u rokovima i na način propisan Zakonom o računovodstvu i/ili drugim zakonom.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka banka je dužna čuvati knjigovodstvene isprave, odnosno druge dokumente u ovim rokovima:

1) pet godina čuvaju se nalozi za plaćanje i drugi dokumenti platnog prometa na temelju kojih su evidentirane promjene na računima sudionika platnog prometa, uključujući i dokumente koji se odnose na otvaranje i zatvaranje računa preko kojih se obavlja platni promet,

2) deset godina čuvaju se ugovori i ostali dokumenti na temelju kojih nastaju ostale promjene, koje nisu obuhvaćene u točki 1. ovoga stavka, na imovini, obvezama, uključujući i potencijalne obveze, te kapitalu banke, kao i knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci o tim poslovnim promjenama unijeti u poslovne knjige banke.

(4) Pod rokovima iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se vremensko razdoblje nakon isteka godine u kojoj je poslovna promjena nastala odnosno u kojoj su knjigovodstvene isprave i drugi dokumenti sastavljeni.

Godišnje izvješće

Članak 103.

(1) Banka sastavlja i objavljuje godišnje izvješće sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima.

(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora također sadržavati:

1) popis dioničara koji imaju više od 3% udjela u kapitalu banke kao i podatke o visini njihovih udjela, i

2) popis članova uprave banke koji imaju udjel u kapitalu banke kao i podatke o visini njihovih udjela bez obzira na visinu tog udjela.

Kontni plan i financijska izvješća

Članak 104.

(1) Banka vodi poslovne knjige u skladu s kontnim planom za banke.

(2) Za potrebe nadzora nad poslovanjem banke, banka sas­tav­lja financijska izvješća u obliku koji propisuje Hrvatska narod­na banka.

Propis o poslovnim knjigama i poslovnim izvješćima

Članak 105.

(1) Hrvatska narodna banka propisuje:

1) kontni plan za banke,

2) vrste i oblike financijskih izvješća banaka za potrebe Hrvatske narodne banke,

3) način i rokove dostavljanja financijskih izvješća iz članka 103. i članka 104. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka može za potrebe javnog objavljivanja propisati vrstu, oblik i sadržaj izvješća, kao i način i rokove njihova objavljivanja.

IX. UNUTARNJA REVIZIJA

Unutarnja revizija

Članak 106.

Banka mora organizirati unutarnju reviziju koja će neovisno i objektivno obavljati svoje poslove te koja će svojim savjetima i preporukama pridonositi unapređenju poslovanja banke.

Zadaci unutarnje revizije

Članak 107.

(1) Unutarnja revizija obavlja stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem banke u cilju provjeravanja da li banka:

1) obavlja bankovne i ostale financijske usluge pravilno i u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te u skladu s unutarnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje banke,

2) vodi poslovne knjige, evidentira poslovne događaje na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednuje knjigovodstvene stavke i sastavlja financijska i ostala izvješća u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te u skladu s unutarnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje banke,

3) sustavno upravlja rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti banke sukladno načelima stabilnog poslovanja uključu­jući upravljanje resursima informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija.

(2) Unutarnja revizija obavlja unutarnje revidiranje poslovanja u skladu sa strukovnim načelima i standardima unutarnjeg revidiranja, kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora te pravilima djelovanja unutarnje revizije koja usvaja nadzorni odbor.

(3) Unutarnja revizija mora uskladiti metode svojeg rada s radom vanjskih revizora banke koji revidiraju godišnja financijska izvješća ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev Hrvatske narodne banke.

Osobe koje obavljaju unutarnju reviziju

Članak 108.

(1) Za obavljanje unutarnje revizije banka mora zaposliti najmanje jednu osobu sa zvanjem revizora ili unutarnjeg revizora stečenim u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, odnosno stečenim u skladu s pravilima i programom kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje internih revizora.

(2) Ako se obavljanje unutarnje revizije povjerava većem broju osoba, jedna od tih osoba koja ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka mora biti zadužena za rad unutarnje revizije kao cjeline.

(3) Prije zaključivanja ugovora o radu s osobom iz stavka 1. i 2. ovoga članka banka je dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeravanom imenovanju.

(4) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, banka s manjim opsegom poslovanja može uz prethodnu suglasnost Hr­vat­ske narodne banke obavljanje unutarnje revizije povjeriti jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s tom bankom, pod uvjetom da najmanje jedna od tih osoba ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Osoba koja obavlja zadatke unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove i zadatke u banci.

Godišnji program rada unutarnje revizije

Članak 109.

(1) Nadzorni odbor usvaja godišnji program rada unutarnje revizije uz prethodno mišljenje uprave banke.

(2) Godišnji program mora sadržavati:

1) područja poslovanja u kojima će unutarnja revizija obaviti ispitivanje,

2) opis sadržaja planiranih revizija u pojedinim područjima.

(3) Unutarnja revizija, na temelju godišnjeg programa rada, donosi operativne planove rada za polugodišnja ili kraća vremenska razdoblja.

Izvješće o radu unutarnje revizije

Članak 110.

(1) Unutarnja revizija sastavlja izvješće sukladno rokovima utvrđenim operativnim planom rada unutarnje revizije, a najmanje jedanput polugodišnje. Izvješće o radu unutarnje revizije sadrži:

1) opis svih obavljenih revizija,

2) nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije,

3) ocjenu primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola,

4) prijedloge i preporuke za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te unapređenje i poboljšanje sustava unutarnjih kontrola,

5) nalaze vezane uz otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te uz unapređenje i poboljšanje sustava unutarnjih kontrola.

(2) Unutarnja revizija mora svoja izvješća o radu dostavljati upravi i nadzornom odboru banke.

Obavještavanje uprave i nadzornog odbora banke

Članak 111.

Ako unutarnja revizija tijekom ispitivanja pojedinih segmenata poslovanja banke utvrdi pojave nezakonitog poslovanja i kršenja pravila o upravljanju rizicima zbog čega banci prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugrožena sigurnost poslovanja, mora odmah o tome obavijestiti upravu i nadzorni odbor banke.

nastavak na str.3